Zašto tijekom pandemije više ljudi umire od infarkta i posljedica visokog tlaka?
Kardiolozi podsjećaju kako je važno tražiti medicinsku pomoć i ići na preventivne preglede bez obzira na strah od virusa.
Studija koja se provodila u Americi ističe kako je manje hospitalizacije od kada traje pandemija, ali je porastao broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti.
Studija je objavljena u magazinu American College of Cardiology, gdje su znanstvenici pokušali otkriti koliko je smrtnih slučajeva od posljedica kardiovaskularnih bolesti od kad traje pandemija i što je uzrok. Prema rezultatima studije, smrt uslijed infarkta miokarda je porasla u usporedbi s prošlom godinom. Smrt kao posljedica hipertenzije je također u porastu, piše Ordinacija.hr
Što se događa?
Autor studije, dr. Rishi Wadhera, kardiolog na sveučilištu Harvard, smatra kako je ta statistika povezana s nekoliko razloga, a prvi, prema njegovim riječima i onaj koji najviše zabrinjava, je taj što pacijenti, poput onih koji dožive infarkt i trebaju hitnu liječničku pomoć, tijekom pandemije su izbjegavali posjet bolnici radi straha od zaraze koronavirusom.
“Uz to su pacijenti možda imali problema s pristupom njezi, ili doživjeli odgodu termina za važne zahvate, iz jednostavnog razloga što su bolnice pune pacijenata i resursi su potrošeni“, pojašnjava Wadhera.
“Na kraju, moguće je da neke smrti reflektiraju stanje bez dijagnoze i komplikacije nastale uslijed nedijagnosticiranog COVIDA“, dodaje te ističe kako je važno tražiti medicinsku pomoć bez obzira na strah od zaraze, pogotovo sad kad su tu rezultati ovih istraživanja.
Dr. Salim Virani, profesor medicine smatra kako su neki pacijenti možda izbjegavali posjet liječniku nakon što su čuli poruku kako starije osobe, posebno oni koji imaju zdravstvene probleme moraju ostati doma. Tako su propustili preglede koji bi ima možda spasili život.
Dr. Ragavendra Baliga, kardiolog je izjavio kako se u nekim mjestima, posebno velikim gradovima poput New Yorka , dogodilo da su neki liječnici morali manje raditi kako bi smanjili rizik od širenja virusa, što je također važan faktor za neodlazak liječniku na pregled. Dodao je kako su bolnice bile opterećene manjkom liječnika i sestara pa nisu niti mogli dati 100 posto pacijentu kao do tog trenutka, posebno ako pacijent nema dijagnozu COVID-19.
Mentalno zdravlje je također važan faktor – ljudi se danas bore s anksioznošću i depresijom više nego ikad, a muči ih i osjećaj usamljenosti. Baliga dodaje kako je mentalno zdravlje povezano s razvojem kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci savjetuju da ne preskačete preglede
Baliga smatra da će ova studija poslužiti da „otvorimo oči“ – i liječnici i pacijenti i da se ne zaboravi koliko je važno potražiti liječničku pomoć bez obzira na pandemiju. Smatra da i samo mali porast krvnog tlaka može srce pacijenta ugroziti. Što je veće povećanje u tim vrijednostima, to je rizik za razvoj bolesti srca i smrti kao posljedice istih, veći.
Važno je dakle da osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti budu u kontaktu sa svojim liječnikom.
„Ako već nećete otići kod liječnika, obavezno budite u kontaktu telefonom, razgovarajte s njima, pojasnite koje simptome primjećujete, tražite novu dozu lijeka i budite otvoreni“, dodaje liječnik. Nemojte pred liječnikom umanjivati svoje probleme.
Liječnik ističe kako je sigurno posjetiti bolnicu ako se radi o hitnom slučaju. Nikako ne ostajte doma ako osjećate pritisak u prsima ili druge simptome. Hitni slučajevi bi se trebali tretirati jednako kako se to radilo prije pandemije.
Wadhera se slaže i dodaje: „Važno je da svaka osoba koja ima neke od spomenutih simptoma infarkta ili udara potraži liječničku pomoć Bolnice su sigurno okruženje čak i u doba pandemije".
