Zašto su vrućine posebno opasne za starije ljude i kako se zaštititi?

Previsoke temperature zraka i sparina opterećuju organizam i tijelo, ali ne pada to svima jednako teško. Među onima koji su posebno izloženi riziku stariji su ljudi.

Metaboličke promjene povezane sa starenjem osobito otežavaju podnošenje vrućina i previsokih temperatura zraka starijim osobama, kaže dr. Bernd Böttiger, profesor na Medicinskom fakultetu u Berlinu i specijalist hitne medicine.

Podsjeća da stariji imaju smanjeni osjećaj žeđi pa stoga u organizam ne unose dovoljno tekućine.

Usto mnogi od njih uzimaju lijekove, primjerice one za bolesti bubrega ili srca, koji imaju diuretski učinak. I regulacija tjelesne temperature im je sporija, što njihov organizam čini manje sposobnim za rashlađivanje znojenjem.

"Sve navedeno povećava vjerojatnost od pregrijavanja ili dehidracije na previsokim temperaturama", upozorava Böttiger.

Stoga bi starije osobe trebale posebno paziti na sebe i druge ljude svoje dobi tijekom vrućih ljetnih dana, a osobito se to odnosi na one koji žive sami.

Niz je načina na koje ljudi treće životne dobi mogu biti zdravstveno dobro i osjećati se sigurno po vrućem vremenu, a najvažniji je konzumirati puno tekućine.

Najvažnija je hidratacija

Idealno bi bilo, podsjeća Böttiger, kada bi se držali rutine hidratacije, što znači da svakih petnaestak minuta ispiju nekoliko gutljaja tekućine ili punu čašu svaka dva sata.

Za vrućega dana savjetuje konzumiranje dviju do tri litara tekućine. Ova smjernica ne odnosi se na sve starije osobe, poput onih koje pate od srčanih ili bubrežnih bolesti. Takvima se savjetuje da se konzultiraju sa svojim liječnikom, piše Hina zdravlje. 

Nakon korištenja WC-a u vrućim danima dobra je zamisao provjeriti boju urina. Svjetložuta boja je dobar znak, smjernice su Njemačkog društva za vaskularnu kirurgiju i vaskularnu medicinu (DGG). Suprotno, tamnožuta boja ili mala količina urina znak su dehidracije.

I lagani, lako probavljivi obroci mogu vam pomoći da bolje podnesete vruće i sparno vrijeme. Po mogućnosti u prehranu uključite voće i povrće s visokim udjelom vode, poput dinja, krastavaca, jagoda ili bresaka, što će povećati i unos tekućine u organizam.

Slani keksi prikladan su međuobrok. "Oni vas čine žednima, a istodobno povećavaju razinu soli u tijelu", kaže Böttiger te dodaje da tako pridonose nadoknadi ključnih minerala izgubljenih znojenjem.

Kada je riječ o rashlađivanju tijela nudi nekoliko preporuka: "Omotajte ruke ili noge laganim mokrim krpama, napravite hladne kupke za stopala ili ruke, vlažite kožu iz boce s raspršivačem i/ili koristite ventilator".

I naravno, svoj biste dom trebali održavati što hladnijim. Prozračivanje je najbolje u vrijeme kad je vani hladnije nego unutra, primjerice rano ujutro.

Prozračivanje, svijetla odjeća...

Važno je i prikladno se odjenuti. Najbolji izbor je svijetla odjeća, savjet je njemačke Agencije za zaštitu okoliša (UBA), jer ona odbija sunčevu svjetlost i apsorbira manje topline od tamnih boja.

Trebala bi biti lagana, od prirodnih vlakana i široka da bi omogućila cirkulaciju zraka i spriječila zadržavanje topline na koži.

Kada su posrijedi znakovi opasnosti na koje treba obratiti pozornost po vrućem vremenu to su "iznenadni simptomi poput vrtoglavice, slabosti, ubrzanog rada srca, glavobolje, uznemirenosti i zbunjenosti. Svi oni mogu ukazivati na to da je tijelo pregrijano i dehidrirano", kaže Böttiger.

Pojave li se treba potražiti rashlađeno mjesto i nadoknaditi tekućinu ili, ako starija osoba nije u stanju, pronaći nekoga tko će je odvesti na takvo mjesto. Izgubi li starija osoba svijest ili niste sigurni što poduzeti, najbolje je nazvati lokalni broj za hitne slučajeve.