Zašto nas glava boli na južini?

Studija koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Manchesteru, kojom je obuhvaćeno 9000 ispitanika, otkrila je vezu između promjena vremena i razine boli kod ljudi koji pate od kroničnih bolnih stanja, kao što su reuma, arttritis, išijas, migrene i slično.

Kad je sunčano, bol je manja

Ispitanici su u aplikaciju upisivali opaske o svojem stanju iz sata u sat, a podaci su se uspoređivali s vremenskom prognozom. Pokazalo se da su stotinu sudionika u tri grada, Leedsu, Norwichu i Londonu, u kojima je od veljače do lipnja zabilježen veći broj sunčanih dana rjeđe imali napadaje bola. S druge strane, tijekom kišna vremena u lipnju broj dana tijekom kojih su osjećali bol opet se povećao, piše Miss7zdrava.24sata.hr.

Riječ je o projektu koji je na polovici, a početna otkrića, kaže voditelj projekta, profesor Will Dixon, koji radi s pacijentima koji imaju artritis, potvrđuju anegdotalne pretpostavke da promjena vremena utječe na stanje pacijenata. Uvjeren je da će istraživanje koje vodi s oboljelima koji trpe kroničnu bol pomoći tako da ubuduće planiraju svoje aktivnosti u skladu s očekivanim vremenskim uvjetima, u što ne treba sumnjati - prijašnje studije su pokazale da od 80 do 90 posto ljudi s kroničnom boli osjeća razliku u intenzitetu bolova ovisno o vremenskim uvjetima. 

Jugo - okidač za glavobolju

"Procjenjuje se da je oko 30 posto stanovništva osjetljivo na promjene vremena, osobito na visoke temperature i južinu, koja ide s povišenom vlagom i visokim tlakom, a to može izazvati brojne probleme. Kod mnogih je takav dan 'okidač' za tešku glavobolju (jedno je istraživanje pokazalo da 53 posto ljudi koji boluju od migrene napadaje povezuju s promjenom vremena) ili probleme s disanjem, povišeni tlak, lupanje srca, osjećaj slabosti, umor, pa sve do nervoze, tjeskobe i nesanice", kaže dr. Tanja Pekez Pavliško.

Pad temperature povećava rizik od srčanog udara

Naglo zahlađenje praćeno jakim vjetrom, grmljavinom i naglim porastom tlaka zraka nepovoljno je za kronične bolesnike s astmom i drugim dišnim respiratornim i krvožilnim kardiovaskularnim problemima. Istraživanja upućuju na to da hladnoća povećava broj srčanih udara, pa i rizik od infarkta. Tako je jedna britanska studija pokazala da pad temperature od samo 1,8 stupnjeva Celzijevih može povećati broj srčanih udara za 200 slučajeva.

Također, tijekom hladnih fronti povećava se viskoznost krvi, pa dijabetičari mogu imati više problema s kontroliranjem šećera u krvi upravo tijekom hladnih fronti. Vjetrovito vrijeme okidač je za alergije, zbog visoke koncentracije peludi u zraku, ali i za migrene, dok se s promjenom tlaka zraka povezuje veći rizik od moždanog udara. Visoke temperature tijekom ljeta mogu potaknuti probleme zbog niskog tlaka, pokazuje britanska studija koju potpisuje profesor Will Dixon.

Voće bogato vitaminom C te riba i orašasti plodovi bogati omega 3-masnim kiselinama olakšat će tijelu prilagodbu na vremenske uvjete. Jedite namirnice niskoga glikemijskog indeksa, poput sezonskog voća i povrća, te izbjegavajte namirnice visokoga glikemijskog indeksa (šećer, bijeli kruh) jer pojačavaju umor, savjetuje nutricionistica Sandra Marić Bulat.