Zašto ljudi izbjegavaju cijepljenje koje prevenira milijune smrtnih slučajeva godišnje?

Cijepljenje je jedno od najefikasnijih zdravstvenih intervencija koja prevenira milijune smrtnih slučajeva godišnje. Cjepiva prolaze rigorozne znanstvene provjere i moraju biti odobrene od zdravstveno-regulatornih institucija prije nego što se stave na tržište. Također, moraju biti proizvedene po najkvalitetnijim mjerilima, pokazati zadovoljavajući nivo efikasnosti te minimalne nepoželjne pojave.

Ipak, određeni broj ljudi oklijeva ili izbjegava cijepljenje što može predstavljati ozbiljan izazov za javno zdravlje. Što dovodi do tog oklijevanja i kako razumjeti i prevladati zabrinutost, za Fenu je razgovarala članica Bosanskohercegovačke američke akademija umjetnosti i znanosti (BHAAAS) i osnivačica portala Znanjem do zdravlja prof. dr. Vedka Begović.

"Oklijevanje je obično povezano sa dostupnošću novih informacija, novih vrsta cjepiva i novih političkih odluka. Jedan od ključnih faktora koji doprinosi porastu oklijevanja je pad povjerenja u zdravstveni sistem, te politička polarizacija i okretanje prema tzv. alternativama tradicionalnog zdravstvenog sistema, te ekstremizam određenih neznanstvenih vjerovanja", izjavila je Vedka Begović, prof. dr. u Scripps Clinic - Green Hospital u La Jolli, Kalifornija gdje aktivno učestvuje u odboru za cijepljenje/imunizaciju.

Kako ističe, kolebanje ili neodlučnost prema cijepljenju česta je pojava i ne znači isključivo odbijanje, a izazvana je stanjem neizvjesnosti, te strahom od nepoželjnih posljedica.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), to je kašnjenje u prihvaćanju ili odbijanje preporučenih cijepljenja iako su dostupne. Period neodlučnosti karakterističan je prije donošenja odluke da se osoba cijepi ili da odbaci cijepljenje. A upravo taj period, za zdravstvene radnike, je period osjetljivosti te prilika za djelovanje.

"Oklijevanje prema cijepljenju prerasta u globalni problem u zemljama u razvoju, ali i u razvijenim zemljama", kazala je.

Razlozi oklijevanja

Roditelji koji su neodlučni, kad su u pitanju cjepiva, daleko su veća grupacija nego roditelji koji odbijaju cijepljenje djeteta. Donošenje odluke o cijepljenju je mješavina kulturnih, psiholoških, duhovnih, političkih i kognitivnih čimbenika.

"Razlozi za takav stav mogu se svrstati u tri kategorije i to nedostatak povjerenja prema efikasnosti, sigurnosti i prema zdravstvenim autoritetima; pogrešna percepcija da je mali rizik za razvoj određenih bolesti za koje su dostupna cjepiva; nedostatak pogodnosti tj. cjepiva nisu dostupna ili pristupačna", kazala je.

Pročitajte još

Vraćanje velikog kašlja povezano s pokretom necijepljenja

Prema statističkim objavama, u nekim zemljama čak 65 posto roditelja traži informacije o imunizaciji i cjepivima na internetu, a 50 posto ih koristi Google potraživanje. Ovo je zabrinjavajuće, s obzirom da su informacije dobivene na taj način uglavnom netočne i negativne.

"Ipak, više od dvije trećine roditelja više vjeruju svojim pedijatrima i primarnim-obiteljskim ljekarima, koji trebaju da zauzmu važnu ulogu u savjetovanju roditelja i pacijenata kad se radi o cijepljenju djece i odraslih", naglasila je.

Blagovremeno informiranje roditelja

Kako je kazala prof. dr. Vedka Begović, vrlo je važno početi sa preporukama za cijepljenje na vrijeme. To uključuje posjete zdravstvenim ustanovama - ljekarima tijekom trudnoće, poslije poroda i rane posjete kod pedijatra. Tijekom tih posjeta važno je otvoreno odgovoriti na pitanja koja zabrinjavaju mnoge roditelje, te naglasiti važnost prevencije teških posljedica uzrokovanih infekcijama kod novorođenčadi i male djece.

Prema objavljenoj literaturi, ozbiljne nuspojave vezane za cijepljenje su vrlo rijetke. U većini zemalja regulatorni sistem za sigurnost cjepiva dobro je organiziran i uključuje kontinuiranu opservaciju za moguće nuspojave.

Druga preporuka je izgraditi odnos od povjerenja sa roditeljima i pacijentima. Studije su pokazale da je vrlo važno u komunikaciji sa roditeljima i pacijentima pokazati poštovanje za njihovu zabrinutost, empatiju i svakako objasniti činjenice vezane za moguće nuspojave.

Najčešća pitanja

Dr. Begović navodi neka od najčešćih pitanja zabrinutosti koje nisu zasnovane na činjenicama, a o kojima je važno razgovarati.

"Kako da znamo da cjepiva neće izazvati zdravstvene probleme u budućnosti?" Odgovor: Bazirano na više od 50 godina iskustva u radu i istraživanju cjepiva i objavljenim istraživanjima, dosad nije uspostavljena veza između cijepljenja i razvoja kroničnih bolesti.

"Izaziva li cijepljenje autizam?" Odgovor: 'Dosad objavljene studije su pokazale da cijepljenja ne izazivaju autizam. U studiji, u kojoj se pratila pojava autizma u grupi djece koja su primila cjepivo i grupi djece koja nisu primila cjepivo, broj dijagnosticiranih sa autizmom u obje grupe je bio podjednak.

"Je li prirodni imunitet bolji nego cijepljenje?" Odgovor: Prirodni ili bolje rečeno adaptivni imunitet (koji se razvije nakon preboljele virusne ili bakterijske bolesti) je svakako jači od obrane i imuniteta koje steknemo i razvijemo nakon cijepljenja. Međutim, izlagati se zaraznim bolestima i obolijevanju od tih bolesti da bi se prirodni-adaptivni imunitet razvio, može potencijalno dovesti do kobnih posljedica i invaliditeta: oštećenje mozga, sljepoće, gluhoće i mnogih drugih pa čak i smrtnog ishoda. Sa druge strane, ako je vaše dijete ili odrasla osoba u vašoj obitelji izložena bolesti poslije cijepljenja, opskrbljena je zaštitnim sistemom koji će se boriti protiv infekcije i prevenirati komplikacije. Dodatno, neka cjepiva kao što je HPV cjepivo, ne samo da sprječavaju bolest, one sprečavaju razvoj karcinoma (u ovom slučaju karcinoma grlića maternice).

"Mogu li dobiti bolest od samog cjepiva?" Odgovor: Većina cjepiva ne sadrži "živi" mikroorganizam i ne izaziva bolest. U slučaju tzv. "živih" cjepiva (mikroorganizam je oslabljen do te mjere da nije opasan) one ponekad mogu, ali rijetko, izazvati vrlo blage simptome (nekoliko točkica koje liče na osip, blago povišenu temperaturu i sl.). To ne bi trebalo biti zabrinjavajuće, to ustvari znači da cjepivo "radi". Osobe sa oslabljenim imunim sistemom (zbog određenih bolesti ili lijekova koje primaju) moraju se posavjetovati sa svojim ljekarom, da bi dobile odgovarajuće preporuke o rasporedu cijepljenja koje im se preporučuju jer može biti specifičan za njihovo zdravstveno stanje.

"Prevladavanje oklijevanja prema cjepivima zahtijeva angažman zdravstvenih stručnjaka, transparentnu komunikaciju i pouzdane informacije", naglasila je u razgovoru za Fenu članica Bosanskohercegovačke američke akademija umjetnosti i znanosti (BHAAAS) i osnivačica portala Znanjem do zdravlja prof. dr. Vedka Begović.