Zašto je tebi hladno, a meni nije?

U hladnim danima čuje se to u mnogim kućama i nije samo stvar tko će platiti račun za grijanje. Postoje razlozi zašto je nekima, osobito ženama i starijima, brže hladno.

Zimi je nekima posebno teško. Stalno se smrzavaju, ruke i noge im se čine uvijek hladnima. Kaže se kako žene posebno lako zebu. No je li to uopće točno ili je mit? I zašto neki ljudi mogu hodati bosi i s golim trbuhom čak i na ledenim temperaturama, a nije im hladno? Liječnici kažu kako postoji mnogo razloga zašto neki ljudi lako zebu, a drugi manje.

Zašto je ženama hladnije nego muškarcima?

Istraživači su proučavali osjet hladnoće kod muškaraca i žena. Žene u pravilu imaju manje mišićne mase i troše manje energije od muškaraca. Zbog toga žene doista brže zebu. Naime, mišići proizvode toplinu. Muškarci imaju u prosjeku 25 posto više mišićne mase nego žene – pa mogu proizvesti više topline i manje zebu.

Osim toga, žene preko kože gube više topline nego muškarci jer je ženska koža tanja i zato slabije "izolira". Još jedan razlog, prema istraživanjima, su različiti hormoni. Muški hormon testosteron potiče izgradnju mišića, a ženski hormon estrogen potiče stvaranje masnog tkiva. Veći udio masnog tkiva dobar je za izolaciju unutrašnjosti tijela. No koža se pritom osjeća hladnijom pa žene lakše zebu nego muškarci.

Stariji zebu lakše nego mlađi

Ali ne zebu samo žene lakše od muškaraca. I starijim ljudima je hladnije nego mladima, objašnjava profesor fiziologije Thomas Korff sa Sveučilišta u Heidelbergu. "Što je čovjek mlađi, to ima veći bazalni metabolizam." Bazalni metabolizam je potrošnja energije potrebna za održavanje života i za stvaranje topline preko mišića.

U dobi od 15 do 19 godina normalno treniran muškarac ima oko 1.800 kilokalorija bazalnog metabolizma, a sa 65 godina samo još 1.400, navodi Korff.

Ali nije samo veća potrošnja energije razlog što mladi ljudi manje zebu. Adolescenti i mladi odrasli imaju višu razinu estrogena i testosterona nego stariji ljudi. I to im daje toplinu.

Mladi doista ne zebu tako brzo. Ni na bazenu – čak i kad je voda jako hladna i usnice su im već plave. Jer kad im je zabavno, mladi ne primjećuju hladnoću. Ali mala djeca brzo se ohlade, za razliku od tinejdžera, jer su sitna i nježna i tu onda mama ili tata moraju intervenirati ako i ona zaborave kako im je hladno.

Hladno i zbog nedostatka sna

Osjet hladnoće ovisi i o individualnom stanju. Manjak sna opterećuje ljudski organizam. Tada se isključuju sve funkcije koje nisu nužne za život, u korist organa koji su visoko na listi prioriteta, poput pluća ili srca. kao posljedica koža se slabije prokrvljuje, tijelo se hladi, a nama je zima.

I konzumacija alkohola dovodi do toga da ljudi brže zebu. Najprije se krvne žile prošire i to isprva stvara ugodan osjećaj topline. Ali zatim te proširene krvne žile zrače puno topline, pa je još hladnije nego prije.

Osjet hladnoće uvjetovan je i genetski: neki ljudi jednostavno više zebu od drugih. Znanstvenici pretpostavljaju kako je za to kriva gustoća i raspored receptora za hladnoću u koži koji variraju od osobe do osobe.

"Prehladit ću se..."

To je točno. Problem kod hladnoće je i što se slabije prokrvljuju sluznice pa se smanjuje stvaranje sluzi i vlage. "Ta zaštitna funkcija koju imamo, primjerice kroz sluz, slabi ili je više nema", objašnjava Korff. Postojeći klice tada imaju lak posao i mogu se razmnožavati – i zato što je imunološki sustav kod pothlađenosti oslabljen.

"Sama hladnoća ne čini bolesnim", kaže znanstvenik.

"Ali u kombinaciji s postojećim klicama raste vjerojatnost kako ću, ako sam izložen klicama i izložen hladnoći, biti prehlađen."

A u nevolji...

Ako se hladnoća ne može izbjeći, treba ruke držati uz tijelo, noge skupiti i zauzeti blago pogrbljen položaj. To smanjuje površinu tijela koja je u dodiru s hladnoćom.

A uvijek pomaže i vrući napitak i toplo se odjenuti. Englezi kažu: "nema lošeg vremena, nego samo loše odjevenih ljudi". I to najbolje nekoliko slojeva odjeće jedan preko drugoga. Oni griju bolje od jednog debelog komada odjeće zbog izolacijskih slojeva zraka između njih piše Deutsche Welle.

Kako se može "trenirati" borba protiv hladnoće?

Ne grijati previše: Tko je kod kuće naviknut na 19 stupnjeva sobne temperature, dobro se s tim nosi. Taj će drugdje, gdje se više grije, to čak smatrati neugodnom toplinom.

Naizmjenično tuširanje: Nakon tople vode pod tušem još 30 sekundi pod hladnu vodu.

Odlazak u saunu: I tu se krvne žile treniraju izmjenom temperatura. "Uče" se munjevito širiti ili sužavati.

Tjelesna kondicija: Tko je u pokretu, tome je toplo. Tko ima više mišićne mase, također ne zebe tako brzo.