Pred nama je još jedna zima s temperaturama iznad višegodišnjeg prosjeka, no to ne znači da možemo potpuno zaboraviti na zimske uvjete.
Prema najnovijoj sezonskoj prognozi koju je analizirao meteorolog Zoran Vakula, a objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), očekuje se da će ovogodišnja klimatološka zima, od 1. prosinca do kraja veljače, biti toplija od uobičajenog, uz moguće kratkotrajne prodore hladnog zraka.
Dugoročni modeli pokazuju umjerenu do veliku vjerojatnost da će srednja sezonska temperatura biti iznad prosjeka za razdoblje 1991. – 2020. Pozitivno odstupanje očekuje se u sva tri zimska mjeseca. Ipak, DHMZ upozorava da će biti i hladnijih razdoblja.
"Velika je vjerojatnost da će temperatura povremeno biti niža od uobičajene, moguće i znatno, ali kratkotrajno, osobito u unutrašnjosti", navodi DHMZ. U prosincu je izgledan početak s temperaturama oko ili malo iznad prosjeka, nakon čega se očekuje zahlađenje.
Dugoročne prognoze ne mogu pouzdano predvidjeti tip oborine, no količina oborina trebala bi biti oko prosjeka, što znači izmjene suhih razdoblja i faza obilnije kiše ili snijega.
"U sezonskoj prognozi ne može se prognozirati tip oborine. Za takvu informaciju treba pratiti kratkoročne prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave", pojašnjava DHMZ.
Snijeg je siguran barem u gorskim područjima, dok će ostali dijelovi ovisiti o prolaznim hladnim prodorima. Prosinac bi mogao donijeti više kiše od prosjeka, osobito na Jadranu.
Jesen je bila izrazito kontrastna. Nakon toplog listopada, studeni je donio izmjene toplijih i hladnijih dana. Oborine su bile vrlo neujednačene, dok su Lika i sjeverni Jadran bilježili manjak, jug zemlje bio je pod obilnim kišama.
U Dubrovniku je zabilježen povijesni meteorološki podatak: od 16. do 27. studenoga kiša je padala svakoga dana, što se nije dogodilo od početka mjerenja 1961. godine.
Samo u studenom palo je 190 litara kiše po četvornom metru, 35 posto više od prosjeka. Suprotno tome, Osijek je imao jednu od najsušnijih jeseni u posljednjih šest godina.
Prvih 11 mjeseci 2025. godine potvrđuju trend globalnog zatopljenja. Srednja temperatura zraka u većini Hrvatske bila je oko 1 °C viša od prosjeka.
Preliminarni podaci svrstavaju 2025. među najtoplije godine otkad postoje mjerenja, u Splitu toplija je bila samo prošla godina, dok je u Osijeku, Gospiću i na Zavižanu riječ o trećoj najtoplijoj godini, u Dubrovniku i Rijeci četvrtoj, a u Zagrebu petoj.
Pred nama je, prema procjenama, još jedna blaga zima, ali s čestim promjenama vremena, od sunčanih i suhih dana do povremenih hladnih prodora s kišom i snijegom.
