Zajednica treba prihvatiti i razumjeti osobe s Down sindromom
U povodu 21. ožujka, Svjetskog dan Down sindroma, Udruga za Down sindrom Mostar organizirala je danas prigodno druženje i predstavila prodajni štand radova svojih članova na 1. katu prodajnog centra Mepas Mall.
Ovim okupljanjem osobe s Down sindromom i njihove obitelji iskoristili su da skrenu pozornosti na potrebu razumijevanja i prihvaćanja djece sa ovim sindromom u životu zajednice.
Denis Lasić, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, sa suradnicima, također je posjetio prodajni štand radova članova Udruge za Down sindrom Mostar.
Dopredsjednik Udruge Igor Ledić upoznao je predsjednika Lasića s novim aktivnostima Udruge, ističući kako su njeni osnovni ciljevi inkluzija osoba s Down sindromom u sve sfere društva i to uključivanjem u redoviti vrtićki program, te osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, čime bi se stvorile pretpostavke za zapošljavanje osoba s Down sindromom.
Predsjednik Lasić, u izjavi za medije, rekao je kako mu je iznimno drago što je danas ponovno susreo članove Udruge za Down sindrom i pridružio im se u obilježavanju Svjetskog dana ovoga sindroma.
Kazao je, također, kako podupire ciljeve koje obilježavanje Svjetskog dana ima, a posebno kada je riječ o važnosti i značaju ranog razvoja i obrazovanja, odgovarajuće medicinske skrbi i potpore za zapošljavanje.
Procijenjeno je da se Down sindrom javlja kod jedne od 1000 beba i ima značajan utjecaj na djecu, njihove obitelji i društvo.
Jako važna je činjenica da se roditelji okreću metodi traženja rješenja za svoje dijete i podizanje kvalitete njegova života , a ne traže krivca za to stanje kao što je bivalo ranije.
UNICEF vjeruje da je barem jedan dan u godini prilika da se podigne svijest javnosti o ovom razvojnom poremećaju kao i da se skrene pozornost na važnost adekvatne, kvalitetne dijagnoze i rane intervencije koja bi trebala biti omogućena svoj djeci u BiH.
Dan Down sindroma također se tiče i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koju je BiH ratificirala 2010. godine potvrđujući temeljno načelo univerzalnih ljudskih prava. Cilj konvencije je promovirati, štititi i ispuniti jednaka prava i fundamentalne slobode za sve osobe s invaliditetom i milijune djece diljem svijeta.
Downov sindrom je kromosomski poremećaj kod kojeg se radi o nenormalnosti broja kromosoma, odnosno o prisutnosti jednog kromosoma (ili njegovog dijela) viška, a konkretno se radi o kromosomu 21. Svako novorođenče, njegov izgled, kao i životne funkcije, određeno je genetskim materijalom (genima) koje je ono dobilo od svojih roditelja. Boju kose ili očiju, građu tijela ili bilo koju drugu osobinu može naslijediti od jednog ili drugog roditelja.
Ipak, djeca s DS-om imat će i međusobne sličnosti, koje nastaju zbog prisutnosti trećeg kromosoma 21. Geni koji su smješteni na dodatnom kromosomu odgovorni su za niz razvojnih poremećaja koji se mogu vidjeti u djece s DS-om. Zbog toga oni pokazuju tjelesne posebnosti, koje ih razlikuju od svih drugih članova njihove obitelji, ali ih čine međusobno sličnima. Većina ovih posebnosti nije značajna za život djeteta, ne šteti razvoju ni zdravlju djeteta, niti ih one značajno čine drugačijima od skupine djece bez DS-a.
Urođene anomalije, iako se javljaju u većem postotku u djece s DS-om, javljaju se i u sve druge djece s ili bez teškoća u razvoju. Zato je svako novorođenče, pa i ono s DS-om, u prvom redu dijete koje treba i s pravom očekuje puno ljubavi, njege i pažnje.
Djeca s Downovim sindromom često mogu imati koristi od govorne terapije, okupacijske terapije i vježbi za opću i finu motoriku. Osim toga, specijalno obrazovanje i pažnja posvećena u školi može im vrlo pomoći. Mnoga djeca mogu se dobro integrirati u školi.
