Na svakih 68 djece u SAD-u dolazi jedno kojem je dijagnosticiran autizam, pokazali su najnoviji podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objavljeni prošlog četvrtka.
To je značajan skok od 30 posto u odnosu na 2012. godinu kada je taj udio bio jedan na 88. Za usporedbu, 1980. utvrđeno je da jedno na 2000 djece pati od autizma, a početkom devedesetih registrirano je šest slučajeva na 1000 djece. Dakle, broj dijagnoza kontinuirano raste pa se s pravom možemo pitati što se događa. Širi li se suvremenim svijetom epidemija autizma?
Autizam je složeni biološki razvojni poremećaj mozga koji karakteriziraju slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Nasljednost autizma je velika, genetika poremećaja je složena, a zasada se još ne zna koji geni su općenito odgovorni. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 6.000 i 8.000 osoba s autizmom.
Pripadnici antivakcinacijskog pokreta smatraju da autizam mogu uzrokovati cjepiva korištena u dječjoj dobi, no takve su hipoteze kontroverzne i nisu utemeljene na znanstvenim dokazima.
Jedna novija studija, predstavljena u časopisu PLoS Computational Biology, pokazala je da bi uz genetske čimbenike na prevalenciju autizma mogao utjecati i okoliš.
Naime, analiza 100 milijuna američkih medicinskih kartona otkrila je da postoji veza između autizma i učestalosti genitalnih malformacija novorođenčadi koje su često uzrokovane čimbenicima u okolišu kao što su razine pesticida, spolnih hormona ili teških metala.