WHO: Državnom regulacijom spriječite pretilost, ne borite se s posljedicama
Državnim mjerama regulacije globalnog tržišta nezdrave brze hrane - poput hamburgera, čipseva ili gaziranih pića - moguće je usporiti i čak zaustaviti epidemiju pretilosti koja je zahvatila mnoge zemlje svijeta, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija.
Kako se navodi u studiji, odlučnim mjerama moguće je zaustaviti globalni trend u kojemu sve više ljudi postaje pretilo - što je stanje koje sa sobom nosi niz dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje.
Pretilost može pospješiti razvoj raznih bolesti, od dijabetesa i srčanih bolesti do raka, navode stručnjaci u studiji WHO-a.
"Ako vlade ne poduzmu mjere regulacije svojih ekonomija, nevidljiva ruka tržišta će nastaviti ohrabrivati pretilost diljem svijeta, s katastrofalnim posljedicama na buduće javno zdravlje i gospodarsku produktivnost", rekao je voditelj studije Roberto de Vogli s University of California Davis.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da bi vlade diljem svijeta trebale prihvatiti mjere koje bi uključile poticaje za proizvodnju zdrave hrane, odnosno veće namete na proizvodnju industrijski prerađene hrane i pića; smanjenje poticaja za proizvođače i tvrtke koje se koriste velikim količinama umjetnih gnojiva, pesticida, antibiotika i drugih kemikalija; te regulaciju reklamiranja brze hrane, posebno za djecu.
Studija ukazuje na dugoročnu povezanost deregulacije tržišta hrane i pića sa sve većim stopama pretilosti - drugim riječima, na tržištu koje nije regulirano s vremenom sve više ljudi sve češće jede brzu hranu.
Vogli je rekao da su podaci istraživanja, premda je ono provedeno u bogatim zemljama, važni i za zemlje u razvoju.
"Doslovno sve zemlje prošle su kroz proces deregulacije tržišta i globalizacije - osobito u posljednja 3 desetljeća", rekao je Vogli.
Istraživanje je pokazalo da je prosječan broj konzumiranih obroka brze hrane po osobi porastao u svih 25 obrađenih zemalja.
Najveći porast zabilježen je u zemljama gdje je tržište hrane najmanje regulirano - poput Kanade, Australije, Irske i Novog Zelanda - a najmanji porast u zemljama u kojima se tržište ipak više regulira - poput Italije, Grčke, Nizozemske i Belgije.
