Visok stupanj pretilosti djece

U cilju zaustavljanja visokog stupnja pretilosti djece predškolskog i školskog uzrasta, nužna je promjena svijesti građana i roditelja, nastavnog osoblja i djece o pravilnoj ishrani.

To je neophodan mada dug, složen i multidisciplinaran proces, ali je važno da pojedine institucije već rade na poboljšanju ishrane u različitim projektima, zbog čega se pokazala ključnim razmjena iskustava i dobrih praksi.

Ovo su zaključci panel-rasprave o pravilnoj prehrani djece kao načinu za zaustavljanje visokog stepena pretilosti. Skup je održan pred osmi Dječji sajam, najavljen za 11. i 12. studenog u Sarajevu pod sloganom "Imam pravo jesti zdravo".

Najčešći poremećaj

Trenutno je gojaznost najčešći poremećaj u dječjoj dobi u europskoj regiji gdje je oko 20 posto djece prekomjerno teško, a od njih je trećina gojazna i pod povećanim rizikom od obolijevanja od inzulin neovisnog dijabetesa (tip2), hipertenzije i poteškoća sa spavanjem i psiho-socijalnim problemima, rečeno je na raspravi.

"Nužno je mijenjati i fiskalnu politiku jer ne može biti isti porez na duhan, kao na voće i povrće. Nutritivno bogati proizvodi bez aditiva, soli i šećera, trebaju biti podržani fiskalnom politikom zemlje", istaknula je dr. sci Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Ona smatra da je neophodno ukloniti reklame za nezdrave grickalice, sokove i slatkiše iz mikrosredina škola.

Zašto nisu mogući pozitivni koraci?

Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez kazao je da pozitivni koraci nisu mogući dok se u rješavanje problema ne uključe svi sektori počevši od zdravstva, obrazovanja, do medija.

"Važno je napraviti mapu puta i da se zna gdje je početak a gdje kraj. Puno se radi, ali ne metodološki. Na zdravstvenom sistemu je da educira sve druge sektore o njihovoj ulozi i pomogne da se nepovoljna statistika zaustavi i preokrene, a primjeri iz drugih država su upravo pokazali da se sistemskim radom i uključenošću svih segmenata društva to može jer mi stručnjaka imamo", rekao je Čerkez.

Dodao je da ishrana djece utječe i na njihovo mentalno zdravlje, što je podržala psihologinja Asima Bratanović navodeći primjere iz prakse.

Transformacija

Merima Mašić, vanjska suradnica Ministarstva za odgoj i obrazovanje Županije Sarajevo, rekla je da od iduće godine počinje transformacija od kantina do školskih restorana, podržana projektom "SchoolFood4Change" čiji je financijer Europska unija.

Cilj je motivirati, podržati i omogućiti školama da pruže obroke, inovativne, zdrave, ukusne, bez otpada, koji odražavaju lokalni identitet.

Učesnici panela usuglasili su se da nije točno da svaki roditelj zna šta je najbolje za djecu i da preveliko popuštanje djeci u vrsti hrane koju jedu dovodi čak i do tzv. nutricionističkog zanemarivanja. Pojedinačna istraživanja u BiH su i pokazala slabo znanje o pravilnoj ishrani i roditelja i djece.

Iz Vijeća roditelja Županije Sarajevo istaknuli su da institucije imaju saradnju i podršku roditelja, ali da se uočavaju brojni problemi zbog činjenice da se već doneseni Pravilnik koji je trebao biti dio rješenja derogira drugim zakonima, pa besplatni obrok na kraju podrazumijeva hljeb i salamu, što je nedopustivo.

Tijekom panela prezentirana su i iskustva Osnovne škole "Vladimir Nazor" iz Zenice koja je pozitivan primjer brige o pravilnoj ishrani djece.

Organizatorica panel-rasprave bila je predsjednica udruženja Moderno društvo Maja Graholski.