VIDEO | Policajci traže psihologe i redovite sistematske preglede

Policijski službenici svakodnevno su izloženi stresu, traumatičnim iskustvima i velikoj odgovornosti, a u većini policijskih tijela u Bosni i Hercegovini nemaju odgovarajuću psihološku pomoć i podršku. Pokazalo je to istraživanje predstavljeno na radionici o prepoznavanju stresa i podršci policijskim službenicima.

Radionicu je organizirala Udruga "Mreža policijskih službenika u BiH" u suradnji s Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu (IUS), a upozoreno je kako dugotrajno nakupljanje stresa, uz druge životne izazove, u najtežim slučajevima može imati tragične posljedice.

"Objavi se ime i prezime policijskog službenika, identificira se policijski službenik koji se ubio, prekoračio ovlasti ili učinio bilo što pogrešno. Sve to predstavlja stres i za sve druge zaposlene u policijskim tijelima, a tim zaposlenicima nema tko pomoći", rekao je za BHRT predsjednik Udruge "Mreža policijskih službenika u BiH" Edin Kahrimanović.

Smjenski rad, trauma i administracija

Istraživanje je pokazalo niz čimbenika koji stvaraju dodatno opterećenje policijskim službenicima.

"Smjenski rad, dodatno opterećenje, administrativne obveze, birokratske procedure i izloženost traumatičnim iskustvima, incidentima, vođenje situacija za koje policijski službenici nemaju obuku ili nemaju s kim razgovarati", navela je Iman Ehnech Seran, asistentica Odsjeka za psihologiju IUS-a.

Problem predstavlja i činjenica da u većini policijskih tijela nema zaposlenih kliničkih psihologa. Kao pozitivni primjeri istaknuti su Kanton 10 i Kanton Sarajevo, koji imaju psihologe u policijskim upravama.

Istodobno, među samim policijskim službenicima postoji stigma povezana s traženjem psihološke pomoći.

"Osjećaju sram, stid da se nekome jave, da potraže pomoć, da s nekim razgovaraju. To dodatno doprinosi njihovom zatvaranju", rekla je Seran.

Posljedice se prenose i na obitelj

Rezultati istraživanja pokazali su i da nakupljeni stres može dovesti do razvoja različitih poroka, što se potom odražava na zdravlje policijskih službenika, njihove obitelji i okolinu.

"Nerijetko se događa da imamo nasilje u obitelji ili bilo što što se iz policijske službe prenijelo na obitelj i kuću", upozorio je Kahrimanović.

Zbog toga se kao jedan od ključnih zahtjeva ističe uvođenje kliničkih psihologa u policijske strukture, koji bi kontinuirano radili s policijskim službenicima i pomagali im u suočavanju sa stresnim situacijama na poslu.

Uz psihološku pomoć, istaknuta je i potreba redovitih sistematskih liječničkih pregleda.

"Imamo informacije da su u državnim policijskim tijelima započeli sistematski liječnički pregledi. Posljednjih 20 godina, možda i više, nije napravljen nijedan sistematski pregled u policijskim tijelima na državnoj razini, SIPA-i, Graničnoj policiji i DKPT-u", rekao je Kahrimanović.

Udruga "Mreža policijskih službenika u BiH" najavila je nastavak organiziranja radionica i edukacije policijskog kadra o prepoznavanju čimbenika stresa, uz inzistiranje na tome da klinički psiholozi postanu dio policijskih uprava.