Kada antibiotik više ne djeluje: Zašto je antimikrobna rezistencija problem svih nas?

Antibiotici su decenijama jedan od najvažnijih saveznika suvremene medicine, ali njihova efikasnost nije nešto što možemo podrazumijevati. Antimikrobna rezistencija može dovesti do toga da infekcije koje su se nekada uspješno liječile standardnom terapijom postaju kompliciranije, zahtijevaju duže liječenje i predstavljaju veći rizik po zdravlje. Iako se o ovom problemu često govori u medicinskom kontekstu, njegove posljedice mogu se odraziti na svakodnevni život svakoga od nas.

Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada mikroorganizmi, poput bakterija, virusa, gljivica ili parazita, prestanu reagirati na lijekove koji su ranije bili efikasni u njihovom suzbijanju. Kada je riječ o bakterijama, to znači da određeni antibiotik više ne može dovoljno efikasno zaustaviti njihov rast ili ih uništiti.

Važno je pritom napraviti jednu razliku: rezistentan ne postaje čovjek, već mikroorganizam. Antimikrobna rezistencija je prirodan proces koji nastaje tokom vremena, kroz promjene u mikroorganizmima, dok nepravilna i prekomjerna upotreba antimikrobnih lijekova može značajno ubrzati njen razvoj i širenje.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, antimikrobna rezistencija predstavlja jedan od značajnih globalnih izazova za javno zdravlje, jer može ugroziti mogućnost uspješnog liječenja infekcija na koje se suvremena medicina decenijama oslanja.

Kada „obična“ infekcija više nije tako jednostavna

Urinarne, respiratorne i kožne infekcije danas se uglavnom uspješno liječe odgovarajućom terapijom. Međutim, kada je njihov uzročnik rezistentan na antibiotik, liječenje može trajati duže i zahtijevati dodatne analize, druge antibiotike ili, u težim slučajevima, bolničko liječenje. Rezistentne infekcije mogu povećati rizik od komplikacija, a pritom nisu ograničene samo na bolnice, već se mogu širiti i u zajednici te pogoditi prethodno zdravu osobu.

Zašto su efikasni antibiotici važni i kada nemamo infekciju?

O antibioticima najčešće razmišljamo onda kada se razbolimo, ali njihov značaj u medicini mnogo je širi. Brojne procedure koje danas smatramo sastavnim dijelom savremenog liječenja oslanjaju se na mogućnost prevencije i uspješnog liječenja bakterijskih infekcija. Operacije, transplantacije organa, određene vrste onkološkog liječenja, kao i tretman pacijenata sa ozbiljnim hroničnim bolestima bili bi znatno rizičniji kada ljekari ne bi imali efikasne antibiotike na raspolaganju.

Zbog toga gubitak njihove efikasnosti ne znači samo da će pojedine infekcije biti teže za liječenje. On može utjecati i na sigurnost brojnih medicinskih procedura i terapija koje danas predstavljaju standard suvremene medicine.

Antibiotik nije odgovor na svaku infekciju

Jedan od važnih koraka u borbi protiv antimikrobne rezistencije jeste pravilna upotreba antibiotika. Antibiotici djeluju na bakterijske infekcije, ali ne i na infekcije izazvane virusima, poput velikog broja prehlada i drugih virusnih respiratornih infekcija. Zbog toga njihova primjena treba biti zasnovana na procjeni ljekara, a ne na iskustvu iz neke prethodne bolesti ili preporuci osobe iz okruženja.

Ukoliko je antibiotik propisan, potrebno ga je koristiti točno prema uputstvu liječnika. Antibiotike ne treba dijeliti s drugim osobama niti samoinicijativno koristiti ostatke prethodne terapije, jer lijek koji je bio odgovarajući u jednoj situaciji ne mora biti odgovarajući i za narednu infekciju.

Istovremeno, sprečavanje infekcija smanjuje i potrebu za korištenjem antimikrobnih lijekova. Redovna higijena, odgovarajuće cijepljenje i druge mjere prevencije zato predstavljaju važan dio odgovora na problem antimikrobne rezistencije.

Odgovorna upotreba danas, efikasna terapija sutra

Antimikrobna rezistencija može djelovati kao udaljena i stručna tema sve dok se ne dogodi da antibiotik koji smo godinama smatrali pouzdanim više nije efikasan protiv određene bakterijske infekcije.

Način na koji antibiotike koristimo danas važan je za očuvanje njihove efikasnosti u budućnosti. Odgovorna primjena, prevencija infekcija i oslanjanje na stručnu procjenu ljekara pomažu da mogućnosti liječenja koje danas imamo ostanu dostupne i generacijama koje dolaze.

Izvori: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO), Centers for Disease Control and Prevention (CDC).

Tekst je nastao u suradnji s kompanijom Sandoz.

WB2609259297/09/2027