U Mostaru obilježen Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Asocijacijom infektologa u Bosni i Hercegovini i Udruženjem "Partnerstvo za zdravlje" obilježio je Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a uz slogan "Znanje štiti" različitim aktivnostima u Mostaru.
Cilj je podizanje razine znanja i informiranosti o infekciji HIV-om, prevenciji i dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima u Federaciji BiH, čime se ne samo podiže razina svijesti nego se jača i kultura odgovornosti prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih te smanjuju strah, nerazumijevanje, stigma i diskriminacija osoba koje žive s HIV-om.
Rozalija Nedić, dr. med, specijalista epidemiolog iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH je rekla da Zavod želi unaprijediti preventivne mjere i informirati javnost o izazovima s kojima se Federacija BiH susreće u borbi protiv HIV pandemije.
Govoreći o epidemiologiji HIV infekcije i AIDS-a u Federaciji BiH, dr. Nedić je rekla da je u razdoblju od 1994. godine do 1. 12. 2025. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine registrirano 390 osoba kod kojih je dijagnosticirana HIV infekcija, a među njima je 151 osoba oboljela od AIDS-a. U istom razdoblju, 62 oboljele osobe su umrle.
"U 2025. godini u FBiH registrirano je 27 novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, među kojim je 8 oboljelih od AIDS-a. Četiri oboljele osobe umrle su u 2025. od posljedica bolesti. Tri umrle osobe su muškog spola u dobi od 29, 46 i 52 godine, dok je četvrta osoba ženskog spola u dobi od 52 godine. Značajan broj novih HIV infekcija otkriva se, nažalost, u kasnom stadiju. U 2025. godini najveći broj slučajeva HIV infekcije registriran je u dobnoj skupini od 30-39 godina i u dobnoj skupini 40-49 godina. Dominantan način prijenosa HIV infekcije bio je u MSM populaciji - 74,1 % slučajeva. Najviše novootkrivenih HIV infekcija u 2025. godini registrirano je u Kantonu Sarajevo (40,7 %), Srednjobosanskom kantonu (14,8 %) i Zeničko- dobojskom kantonu (11,1 %)”, rekla je dr. Nedić
Osvrćući se na iznesene numeričke podatke dr. Nedić je rekla da je pandemija HIV-a, 1987. godine opisana kao globalna pandemija zbog svog brzog širenja na sve kontinente, i dalje prisutna u Bosni i Hercegovini te zahtijeva trajnu budnost, rano testiranje i dosljedne javnozdravstvene intervencije.
Izv. prof. dr. sc. Svjetlana Grgić, prim. dr. med, specijalist infektologije, predstojnica Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, rekla je da je rano otkrivanje temelj uspješnog liječenja i prevencije širenja HIV-a, a da ključnu ulogu u ranom otkrivanju ima testiranje na HIV.
"HIV je danas kronično stanje kojim se može učinkovito upravljati. Zahvaljujući modernoj antiretrovirusnoj terapiji (ART), osobe koje rano saznaju svoj status i započnu liječenje mogu živjeti dug, ispunjen i zdrav život. Terapija također čini virus praktički neprepoznatljivim u krvi, čime se rizik od prijenosa na druge osobe svodi na nulu. Stoga je testiranje prvi i najvažniji korak ka zaštiti vlastitog, ali i zdravlja partnera/partnerica", rekla je dr. Grgić.
Istaknula je da Ambulanta za HIV Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar od ove godine po prvi put počinje s anonimnim testiranjem u popodnevnim satima, jednom tjedno, s posebnim naglaskom na osiguranje anonimnosti pri testiranju.
"Strah od stigme i diskriminacije često je najveća prepreka testiranju. Kako bismo prevladali tu barijeru, naša Klinika pruža mogućnost potpuno anonimnog i besplatnog testiranja. Ovaj pristup osigurava da svatko može saznati svoj status u sigurnom okruženju, bez potrebe za identifikacijom ili straha od osude. Vaša privatnost je naš prioritet", rekla je dr. Grgić.
Dr. Grgić je govorila i o važnosti postekspozicijske profilakse (PEP) kao hitne preventivne mjere u slučaju potencijalno visokog rizika od izloženosti HIV-u.
"Za situacije potencijalno visokog rizika od izloženosti HIV-u, poput nezaštićenog spolnog odnosa s partnerom nepoznatog statusa, pucanja kondoma, ili dijeljenja igala, postoji hitna medicinska opcija zvana Postekspozicijska profilaksa (PEP) koja mora započeti unutar 72 sata od rizičnog kontakta kako bi bila maksimalno učinkovita u sprječavanju infekcije. Postekspozicijska profilaksa je interventna mjera, a ne zamjena za redovitu prevenciju, poput kondoma te je iznimno važno odmah potražiti medicinsku pomoć na našoj klinici ili u hitnoj službi ukoliko dođe do rizičnog događaja", rekla je dr. Grgić te pozvala građane da budu odgovorni prema svom zdravlju i da iskoriste dostupne resurse.
Izv. prof. dr. sc. Vlatka Martinović, dr. med, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH rekla je da Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, u skladu sa relevantnim odlukama, financira troškove dobrovoljnog i anonimnog testiranja na HIV kao i nabavku antiretrovirusnih lijekova.
"U periodu 2002.-2024. godine Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH je izdvojio 16,7 milijuna KM za nabavku antiretrovirusnih lijekova. Trenutačno se nabavlja i financira 8 lijekova iz grupe "Antiretrovirusni lijekovi", koji se odobravaju putem nadležne Komisije za uvođenje osiguranika u pravo korištenja lijekova za liječenje HIV/AIDS-a. U proteklim godinama zabilježeno je povećanje sredstava kako za lijekove tako i za testiranje, naročito u posljednje tri godine. U periodu 2022.-2024. godine troškovi lijekova za liječenje pacijenata oboljelih od HIV/AIDS-a su zabilježili prosječan godišnji rast od 13,04 %. Broj liječenih pacijenata je također bilježio porast i kretao od 170 u 2022. godini do 223 koliko je trenutačno na liječenju. Prosječan godišnji porast liječenih pacijenata je iznosio 8,2 %. U istom periodu izvršeno je preko 18.000 usluga savjetovanja i testiranja na HIV. Troškovi savjetovanja i testiranja su također bilježili prosječan godišnji porast od 15,37 %.”, rekla je dr. Martinović.
Dr. Martinović je još dodala da je važno raditi na podizanju svijesti u javnosti, osigurati veći pristup testiranju i terapiji, smanjiti stigmu i diskriminaciju te poticati preventivne mjere.
"Zdravstveni sustav u Federaciji BiH treba nastaviti razvijati kapacitete za praćenje HIV/AIDS- a te podržavati osobe koje žive s HIV-om, ne samo medicinski, već i psihosocijalno", zaključila je dr. Martinović.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a u Federaciji BiH u Mostaru, svi građani su imali priliku za dragovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i C u Trgovačko-poslovnom centru Mepas Mall u Mostaru i u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
U edukativno-promotivnom kutku građani su se mogli obratiti za povjerljiv razgovor i sve potrebne informacije o HIV/AIDS-u.
Veliki interes, posebno mladih, bio je za društvenu igru "Mit ili činjenica".
Studenti su organizirali druženje i edukativno-promotivne aktivnosti u Medicinskom fakultetu Mostar – Sveučilišta u Mostaru i u Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.
Sudionici obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a u Federaciji BiH poručili su da zaštita od HIV/AIDS-a počinje znanjem i odgovornim ponašanjem prema sebi i drugima te testiranjem.
