Svjetski dan borbe protiv HIVA/AIDS-a u Federaciji BiH
Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se u ponedjeljak, 1. prosinca 2025. godine.
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u suradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Asocijacijom infektologa u Bosni i Hercegovini i Udruženjem "Partnerstvo za zdravlje" ovaj dan obilježit će uz slogan "Znanje štiti" različitim aktivnostima u Mostaru.
Cilj je podizanje razine znanja i informiranosti o infekciji HIV-om, prevenciji i dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima u Federaciji BiH, čime se ne samo podiže razina svijesti nego se jača i kultura odgovornosti prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih te smanjuju strah, nerazumijevanje, stigma i diskriminacija osoba koje žive s HIV-om.
Svi građani su pozvani na dragovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno testiranje na HIV, hepatitis B i C u Trgovačko-poslovnom centru Mepas Mall u Mostaru od 10 do 17 sati i u Kliniku za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar od 17 do 19 sati.
Edukativno-promotivni kutak bit će smješten u Trgovačko-poslovnom centru Mepas Mall gdje se građani mogu obratiti za povjerljiv razgovor i sve potrebne informacije o HIV/AIDS-u. Zainteresiranima će biti ponuđena i društvena igra "Mit ili činjenica".
Obraćanje medijima o epidemiologiji HIV infekcije i AIDS-a u Federaciji BiH planirano je u Trgovačko-poslovnom centru Mepas Mall u 13 sati.
Studenti su pozvani u Medicinski fakultet Mostar – Sveučilište u Mostaru i u Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru od 10 do 12 na druženje i edukativno-promotivne aktivnosti.
Što doktori kažu?
Rozalija Nedić, dr. med, specijalista epidemiolog iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine pojašnjava što je HIV, a što AIDS, kako se HIV prenosi, tko je pod rizikom od HIV infekcije te govori o prevenciji i centrima za dragovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i hepatitise B i C u Federaciji BiH.
"HIV je kratica od engleskog izraza, koja znači virus humane imunodeficijencije. Ovaj virus napada imunološki sustav, slabeći prirodnu sposobnost tijela da se obrani od infekcija i bolesti. Ako se HIV ne otkrije i ne liječi na vrijeme, virus godinama polako slabi imunološki sustav, sve dok ne dovede do razvoja sindroma stečenog nedostatka imuniteta poznatijeg kao AIDS ili SIDA, kada tijelo više nije u stanju da se bori protiv težih infekcija i tumora.
HIV se može prenijeti putem krvi, sjemene tekućine, vaginalnog sekreta, preejakulata i majčinog mlijeka. Prijenos virusa se najčešće događa pri nezaštićenom spolnom odnosu, dijeljenju igala ili između majke i djeteta ako se ne provodi terapija majke. HIV se ne prenosi svakodnevnim kontaktom. Ne možete se zaraziti rukovanjem, zagrljajem, kašljanjem, korištenjem zajedničkog posuđa, kupaonice, bazena ili ugrizima komaraca", naglasila je dr. Nedić.
Rizik od infekcije HIV-om veći je kod osoba koje imaju nezaštićene spolne odnose s više partnera ili osobama nepoznatog statusa, kod onih koji koriste droge injektiranjem i dijele igle. Rizik postoji i kod zdravstvenih radnika ako se ne koriste zaštitne mjere u radu s pacijentima.
"HIV nije vezan ni za nacionalnost, ni za spol, ni za seksualno opredjeljenje, već za ponašanja koja nose rizik. Zato je važno da o HIV-u govorimo bez osuđivanja i bez diskriminacije", rekla je dr. Nedić ističući da se infekcija HIV-om može spriječiti.
"Zaštita počinje znanjem i odgovornim ponašanjem prema sebi i drugima te testiranjem. Najvažniji način zaštite je korištenje kondoma pri svakom spolnom odnosu, jer on pruža učinkovitu barijeru protiv prijenosa virusa. Također, važno je izbjegavati dijeljenje igala i šprica, koristiti sterilni pribor, te se testirati na HIV ako ste bili u rizičnoj situaciji. Trudnice se trebaju testirati kako bi se spriječio prijenos virusa na dijete, jer pravovremeno liječenje gotovo u potpunosti uklanja taj rizik. Dodatne mogućnosti zaštite čine profilaksa prije izlaganja (PrEP) i poslije izlaganja (PEP), koje se provode pod nadzorom zdravstvenog stručnjaka", rekla je dr. Nedić.
U Federaciji Bosne i Hercegovine djeluju centri za dragovoljno, povjerljivo, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i hepatitise B i C. Uz to, testiranje je jednostavno i brzo, podsjeća dr. Nedić.
"Prije i nakon testiranja, s vama razgovara educirani savjetnik koji vam pomaže da razumijete rizike, rezultate i načine zaštite i liječenja. Ne morate navoditi svoje ime, a sve informacije ostaju strogo povjerljive. Savjetovanje u Centru nije samo medicinski proces, to je razgovor, podrška i prilika da preuzmete brigu o svom zdravlju. U Centru za dobrovoljno, povjerljivo i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV, koji djeluje pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, testiranje se provodi brzim LumiQuick testom koji sadrži panel za HIV te hepatitise B i C. Test se radi tako da se uzmu tri kapljice krvi iz prsta koje se nanesu na testnu pločicu, a rezultat je poznat za otprilike dvadeset minuta", kaže dr. Nedić.
Liječenje HIV infekcije u Federaciji BiH
Danas, zahvaljujući suvremenim lijekovima, osobe koje žive s HIV-om mogu živjeti dug i zdrav život, raditi, zasnivati porodice i biti potpuno uključene u društvo.
O liječenju HIV infekcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, govori Denis Žepić, dr. med, specijalista infektolog iz Klinike za zarazne bolesti Univerzitetsko – kliničkog centra Tuzla pri kojem djeluje i savjetovalište za dobrovoljno, povjerljivo i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV. Dr. Žepić kaže da velika većina njihovih klijenata bude negativna, ali dese se i pozitivni slučajevi.
"Ako kod pacijenta preliminarno dobijemo pozitivan test, od njega onda uzimamo uzorak venske krvi koji se šalje na potvrdno testiranje u Zavod za mikrobiologiju tj. Kliniku za transfuziologiju gdje dobivamo testove na antitijela HIV-a. Ako tu dobijemo pozitivan test, pacijent je definitivno pozitivan i ima indikacije za daljnju obradu, testiranje i liječenje. Prvo, pored običnih biokemijskih nalaza, radimo RTG pluća. Zatim pristupamo mikrobiološkim nalazima i PCR-om određujemo broj kopija virusa u mililitru krvi. Ako imamo indikacija, radimo i druge mikrobiološke nalaze, prvenstveno za tuberkulozu i druge uzročnike koji mogu dovesti do oboljenja kod imunokompromitiranih osoba. Jedan od bitnijih nalaza je nalaz protočne citometrije.
U protočnoj citometriji određujemo količinu i broj CD 4 i CD 8 limfocita te ostalih vrsta leukocita te njihov odnos. To je vrlo bitno jer su to leukociti koji nose glavninu našeg imuniteta tj. naše zaštite protiv svih okolnih uzročnika. Sam HIV ne dovodi do bolesti. On se veže za CD4 limfocite koje uništava i oni padaju. Njihovim padom dolazi do lošeg imuniteta i organizam je podložan i na pladnju za razvoj bilo kojih drugih infekcija koje se moraju liječiti. Tom se pacijentu odredi kombinacija lijekova koje će uzimati i onda se, na osnovu rezultata tih nalaza, dogovorimo da li da se vidimo ponovo za mjesec dana, tri mjeseca itd.
Zavisno od svih nalaza, ako se u njima nađe nešto patološko, ako u nalazima krvi bude naznaka za neku dodatnu infekciju ili bude dodatno oštećenje jetre ili bubrega, moramo pristupiti korekciji terapije i davati ili antibiotike ili antimikotike ili antiparazitalne lijekove. Ako vidimo da je pacijent u poodmakloj fazi bolesti, donosimo odluku o tretmanu u bolnici. Nakon toga donosimo odluke za nastavak tretmana odnosno određujemo intervale u kojima treba da se viđamo.
Ako se radi o početku i tek dijagnosticiranoj HIV infekciji, pravilo je da se viđamo nešto češće, na mjesec dana. Ako ima nekog pogoršanja viđamo se i češće. Kasnije, ako se nalazi normaliziraju i imamo dobar i očekivan odgovor na terapiju, onda produžavamo te intervale u kojima se viđamo, pa se može desiti da kontrola bude nakon šest mjeseci, čak nekad i nakon godinu dana", kaže dr. Žepić.
Dr. Žepić navodi da se liječnici, neovisno o kontrolama, s pacijentima čuju i privatno, telefonom, da vide u kakvom su stanju, ima li potrebe da se radi još nešto dodatno, jesu li se pojavili novi simptomi ili nuspojave od terapije. Pacijenti su, kaže, dosta zadovoljni.
"Mi se trudimo da pacijenti sve to lakše podnesu. Kao treneri smo prošli edukacije i za psihološki pristup pacijentima da se slože s terapijom kako bismo imali što bolje rezultate liječenja", zaključio je dr. Žepić.
