U Federaciji je 237 osoba s HIV-om, za HNŽ nema podataka

''Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije nema podataka o broju oboljelih od HIV/AIDS u ovoj županiji i već neko vrijeme ne provode nikakva testiranja'', rečeno je za Bljesk.info iz ove ustanove.

''Rokovi za testove otkrivanja HIV-a su istekli pa već neko vrijeme ne provodimo nikakva testiranja, ali uskoro bi trebao početi novi program kojim bi provodili nova testiranja'', kazao je Direktor Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a Eniz Čolaković.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Svake godine 1. prosinca obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Toga dana, usmjerava se pažnja svih stanovnika Zemlje prema AIDS-u kao vodećoj globalnoj prijetnji. Od tada pa do danas ovom kampanjom obuhvaćene su različite teme i ciljne skupine ljudi, a Svjetski dan borbe protiv AIDS-a se obilježava u gotovo svim državama svijeta.

Prema podacima koje smo dobili iz Federalnog Zavod za javno zdravstvo, u Federaciji BiH je registrirano ukupno 237 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 101 razvilo AIDS, a do sada umrla je 51 oboljela osoba.

U ovoj godini, u Federaciji BiH je registrirano 14 novodijagnosticiranih, od čega su četiri oboljela razvila AIDS. Prosječna dob oboljelih u BiH je 35 godina.

Prema podatcima Zavoda najčešći način zaražavanja HIV-om bio je nezaštićeni spolni odnos, i to homoseksualni 49,36 posto i  heteroseksualni s 40,50 posto. U BiH je u posljednjih nekoliko godina zabilježen porast infekcije HIV-om među MSM populacijom, s najvećim zabilježenim brojem slučajeva u 2016. i 2018. godini (14 slučajeva).

Predrasude

Poput samog HIV/AIDS-a stigma i predrasude vezane uz njih su globalni problem. Izazivaju ih razne pojave kao što su nedostatak razumijevanja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, društveni strahovi u vezi sa seksualnošću, neodgovorno medijsko praćenje epidemije, činjenica da je AIDS neizlječiv, strahovi povezani sa smrću i slično.

Stigme pojačavaju patnje oboljelih jer vode k uskraćivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda poput prava na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, prava na rad, prava na privatnost i sl. Osim diskreditacije pojedinca u očima drugih ljudi, posljedice stigme također djeluju na način kako pojedinci doživljavaju sami sebe.

Na osobnoj razini one mogu biti razarajuće jer vode osjećajima srama, krivnje i samoizopćenja što je dodatna smetnja u prevenciji širenja infekcije. Rezultira odgađanjem testiranja, a time i otkrivanja zaraze, uskraćuje adekvatnu njegu i potporu te pravovremeno liječenje.