Susjedi imaju akcijski plan protiv debljine
Ambulante za poremećaje prehrane, uključivanje kineziologa u nastavu, prehrambene smjernice od vrtića do radnoga mjesta, zdrava prehrana i tjelesna aktivnost dio su mjera u nacrtu Akcijskog plana za prevenciju debljine, bolesti od koje bi do 2030. mogla bolovati čak trećina Hrvata, prenosi Hina.
Trogodišnjim Planom, koji je u javnom savjetovanju do utorka, predviđeno je i poticanje vožnje biciklom, hodanja i javnoga prijevoza u odnosu na korištenje automobila, izrada kriterija za hranu u automatima, a otvorit će se i savjetovališta za prevenciju debljine.
Svako treće dijete...
Nabrojenim mjerama planira se zaustaviti rast udjela odraslih osoba i djece s debljinom. Podaci pokazuju da danas u Hrvatskoj svako treće dijete, njih 35 posto, ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prekomjernu masu ima 19,2 posto dječaka i 21,2 posto djevojčica, dok debljinu ima 17,8 posto dječaka i 11,9 posto djevojčica.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina bolesti su epidemijskih razmjera te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66, navodi Ministarstvo zdravstva koje je poslalo Akcijski plan u dvotjedno javno savjetovanje uoči Svjetskog dana debljine, 4. ožujka.
Debljina je posebna kronična nezarazna bolest, no i čimbenik rizika za razvoj drugih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora.
Stigmatizacija
Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina često počinju od najranije životne dobi te je pravovremeno djelovanje ključno za njihovu prevenciju, ističe se u nacrtu Akcijskog plana.
Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj prekomjerne tjelesne mase i debljine za Hrvatsku procijenjen je na 1,68 milijardi dolara. Do 2030. godine predviđeno je da će se povećati na 2,56 milijarde dolara, dok će se do 2060. godine popeti na 7,7 milijarde dolara.
Svjetski atlas debljine predviđa da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac, upozorava ministar zdravstva Vili Beroš, prenosi Hina.
