Studija pokazala da jedna jednostavna navika može produljiti životni vijek

Kao ljudi žudimo za društvenom interakcijom, bilo da se radi o telefonskom pozivu ili zajedničkom ispijanju kave. I samo naprijed, potičemo vas ispunite tu žudnju i posvetite se svom društvenom životu. Naime, istraživanja su pokazala da bi to mogla biti tajna dugovječnosti.

Prema novoj studiji u kojoj je sudjelovalo više od 28 tisuća ljudi, redovita društvena interakcija može produljiti život starijih osoba. Iako su brojne nedavne studije sugerirale da redovito hodanje i fizička aktivnost mogu biti ključ za duži život, čini se da je rješenje puno jednostavnije i puno zabavnije.

Studija je objavljena u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health, a osvrnula se na sudionike Kineskog longitudinalnog istraživanja o zdravoj dugovječnosti (Chinese Longitudinal Healthy Longevity Survey = CLHLS). To je nacionalno istraživanje starijih ljude koje je počelo 1998. godine, piše Živim.hr.

Društvene interakcije

Naime, tim sa Sveučilišta Sichuan West China Hospital pregledao je podatke za 28.563 Kineza koji su bili upitani o njihovim navikama druženja u sklopu CLHLS-a, a odgovori su dali 2002., 2005., 2008., 2011. i 2014. godine. Istraživači su sudionike, koji su na početku istraživanja u prosjeku imali 89 godina, upitali "Sudjelujete li u nekim društvenim aktivnostima?". Kako bi proučili utjecaj društvene interakcije na zdravlje, istraživači su sudionike podijelili u one koji se:

druže svaki dan
barem jednom tjedno
najmanje jednom mjesečno
povremeno
nikad.

Preživljenje je praćeno u prosjeku pet godina ili dok ljudi nisu umrili. Prikupljene su i informacije o potencijalno drugim utjecajnim čimbenicima, uključujući spol, obrazovanje, bračni status, prihod kućanstva, unos voća i povrća, način života i zdravlje.

Vrijeme smrti odgođeno je za 42 posto kod onih koji su se povremeno družili, za 48 posto kod onih koji su se družili barem jednom mjesečno, za 110 posto kod onih koji su to činili barem jednom tjedno. Dok je svakodnevno druženje povezano sa znatno dužim preživljavanjem, budući da je odgođeno za 204 posto, usporedbi s onima koji se nikad nisu družili.

Istraživači ističu da nije jasno zašto bi druženje u starijoj dobi moglo produljiti preživljavanje. Objašnjenja koja se razmatraju uključuju poboljšanje zdravog ponašanja, kao što su više tjelesne aktivnosti i bolja prehrana. Druženja također mogu ublažiti utjecaj kroničnih stresora, dodaju istraživači.

''Iako je povezanost između učestalosti društvene aktivnosti i ukupnog preživljenja smanjena nakon prilagodbe sociodemografskim čimbenicima, socioekonomskom statusu, zdravom ponašanju i nekoliko bolesti, i dalje je ostala statistički značajna, što ukazuje da je sudjelovanje u društvenim aktivnostima samo po sebi neovisni prediktor za ukupno preživljavanje starijih ljudi'', zaključili su znanstvenici.