Stres je u prošlosti spašavao ljude, a danas donosi fizičke i psihičke probleme

Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, no stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocjena tjelesna reakcija.

U situaciji koju ocijenimo prijetećom naše tijelo stavlja se u visok stupanj pripravnosti, javlja Zimo.

U našem se mozgu na nju pokreće reakcija, objašnjava dr. Ralf Suhr, predsjednik berlinske Zaklade za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj omogućiti ljudima donošenje informiranih zdravstvenih odluka.

Hormoni stresa

Signalne molekule koje se nazivaju hormoni stresa, primjerice noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reagira. Takvo stanje u sklopu kojega organizam bira boriti se, bježati ili paralizirati se, bilo je vitalno za naše prapovijesne pretke kada su se, primjerice, iznenada suočili sa zvijeri.

Pročitajte još

Kako pobijediti stres?

Danas je susret s divljim medvjedom rijetko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su obiteljski ili financijski problemi, zahtjevan šef, stalna stiska s vremenom ili osjetilno preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svijetu.

Ti okidači uzrokuju kroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time potiču biokemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.

No studije nisu nedvosmisleno pokazale izravnu vezu između stresa i konkretnih bolesti, kaže Suhr.

Ipak, razne su bolesti u korelaciji s kroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imunosni sustav i tako nas čini podložnijima infekcijama. Usto, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili halapljivog konzumiranja nezdrave hrane.

Kakav je utjecaj stresa na određene tjelesne sustave?

1. Gastrointestinalni trakt

Stres može rezultirati probavnim smetnjama, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a "to mnoge ljude čini sklonima dijareji", otkriva psihijatar i znanstvenik koji se bavi problemom stresa, dr. Mazda Adli, glavni liječnik u berlinskoj klinici Fliedner i voditelj odjela za istraživanje afektivnih poremećaja u sveučilišnoj bolnici Charité.

Kronični stres također može učiniti crijeva tromima, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog crijeva, navodi Adli.

2. Kardiovaskularni sustav

Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni tlak, a kronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je kronično visoko krvni tlak.

Moguće su i srčane aritmije, upozorava Adli.

Kronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama za kojima posežemo, kao što je pušenje.

3. Muskulatura

Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mjere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima.

Sve to potencijalno dovodi do neravnomjerne raspodjele težine u mišićno-koštanom sustavu s bolnim posljedicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.

4. Metabolizam

Smatra se da je stres moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola.

Budući da osjeća ugrozu, tijelo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti, objašnjava Adli. Istovremeno hormoni stresa potiču otpornost na inzulin, povećavajući razinu šećera u krvi.

Štoviše, hormon stresa kortizol na tijelo djeluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno.

Dodatni šećer i masnoće mogu pridonijeti nakupljanju štetnog sala na trbuhu, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne žile i potaknuti metaboličke poremećaje.

5. Mentalno zdravlje

Mozak, a time i psiha, vrlo je osjetljiv na kronični stres, kaže Adli. Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija, upozorava Adli.

Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan učinak na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen tjeskobom, on može i dugoročno potaknuti tjeskobu i napadaje panike.

Kako si pomoći?

Dakle, ako mislite da ste pod kroničnim stresom, trebali biste nešto promijeniti. Dobar početak je tijekom dana uzimati redovite pauze za odmor. One bi trebale uključivati kratke vježbe usmjerene na svjesnost, kao što je fokus na disanje. Redovita tjelovježba također pomaže.

Za trajno oslobađanje od stresa važno je promijeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan je od njih i perfekcionizam. Korisni su njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.

Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i izravno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tijela, zaključuje Adli.