Što će vam se dogoditi ako popijete lijek kojem je istekao rok trajanja?

Pred nama je sezona prehlada i gripe, na žalost ne može se izbjeći niti tijekom pandemije.

Recimo da ste ustali jutros sa začepljenim nosom i boli u grli, uvjerili ste se da nije u pitanju COVID 19, i pohitali prema ormariću s lijekovima kako biste otkrili da imate samo lijek čiji je rok trajanja istekao prije nekoliko godina. Pitate se hoće li vam samo biti gore ako popijete tu tabletu?

Uvijek je pametno posavjetovati se s liječnikom, ali je dobro znati da se lijekovi ne kvare na isti način kako i hrana, ali mogu kroz vrijeme slabije djelovati. Na pitanje je li pametno koristiti lijekove nakon isteka roka trajanja, odgovorila je za Ordinacija.hr. Ivana Prpić Znidarčić, dr. med. Spec. obiteljske medicine.

Lijekovi i  dodaci prehrani, te razne kreme, masti i gelovi različitih namjena sastavni su dio naših života od samog njegovog početka do kraja. Kao i svi proizvodi i oni imaju vremenski rok u kojem proizvođač garantira njihovu sigurnost i maksimalnu učinkovitost.
Međutim da bi neki proizvod, a u ovom slučaju je to lijek, bio efikasan i da ne bi ugrozio zdravlje konzumenta jednako važni su i uvjeti u kojima se on čuva. U svakoj uputi uz lijek (koju nikako ne bi smjeli baciti prilikom otvaranja lijeka) stoji i uputstvo o njegovu  pravilnom konzumiranju, čuvanju kao i datum do kojeg proizvođač garantira njegovu sigurnost.

Najčešće je predviđeno da se lijekovi i dodaci prehrani čuvaju na tamnom i hladnijem  mjestu koje neće biti pod utjecajem visoke temperature niti vlage, a to nisu kupaonice  gdje ljudi običavaju držati lijekove, kao niti automobili,  jer  tada  lijek neće biti siguran za konzumaciju čak niti ako je u roku valjanosti.

Neka istraživanja do sada utvrdila su da određenim lijekovima učinkovitost i sigurnost traju i duže vrijeme nakon isteka roka, međutim preporuka je ipak da se on  poštuje, kao i način njegova čuvanja kako je preporučio proizvođač.

Naročito se to odnosi na  lijekove koji se koriste u liječenju kroničnih bolesti, akutnih upalnih bolesti (antibiotici), kao i liječenju hitnih stanja, npr. adrenalin u štrcaljkama koji se koristi kao priručna terapija kod ljudi preosjetljivih na određenu hranu ili ubode kukaca, a koji im u određenim okolnostima mogu spasiti život.

Na kraju općenita preporuka glasi;

1. Što je stanje, odnosno bolest koja se liječi nekim lijekom ozbiljnija i teža, to je i poštivanje preporuka o načinu uzimanja, čuvanju lijeka i poštivanju roka trajanja lijeka važnija, jer o tome ovisi hoće li on djelovati onako kako je predviđeno.

2. Dobro pročitati uputu o lijeku, a pri tome ne stavljajući fokus na nuspojave lijeka (jer o tome brinu liječnici), nego dobro pročitati onaj dio u kojem se propisuje način uzimanja lijeka,njegovo ispravno čuvanje te rok valjanosti koji je otisnut na ambalaži.

3. Ne gomilati lijekove u kućnim ljekarnama, jer su oni opasan otpad koji nam posredno može oštetiti zdravlje zagađenjem okoline u kojoj živimo, a sve lijekove, sirupe i ostale dodatke prehrani kojima je istekao rok valjanosti vratiti u ljekarne gdje će biti zbrinuti na pravilan način, te ih nikako ne bacati u kante za smeće, kanalizaciju i općenito u okoliš u kojem živimo jer nam tako neće biti od koristi već samo na štetu.