Svake godine trošimo milijarde na borbu protiv starenja – skrivamo bore, bojimo sijedu kosu i jurimo za vječnom mladošću. No iako se starenje često prikazuje kao postupno propadanje, nova znanstvena saznanja otkrivaju da puno toga može postati bolje kako starimo.
Istraživanja otkrivaju brojne prednosti starenja – od emocionalne otpornosti do mudrijeg donošenja odluka.
Istraživanja pokazuju da ljudi s pozitivnijim stavovima prema starenju imaju bolje kognitivno zdravlje, rjeđe pate od depresije i anksioznosti, pa čak i dulje žive. Pozitivan pogled na starenje povezan je s boljim razmišljanjem, većom emocionalnom stabilnošću i nižim rizikom od mentalnih poteškoća u starijoj dobi, kaže klinička psihologinja Michelle Feng, specijalizirana za gerijatrijsku psihologiju i mentalno zdravlje starijih osoba, piše Ordinacija.hr.
Nova znanstvena saznanja otkrivaju da puno toga može postati bolje kako starimo.
Stres ne nestaje s godinama, ali naš odgovor na njega se mijenja.
Stariji ljudi češće bolje razumiju stresne situacije i znaju se učinkovitije nositi s njima nego dok su bili mlađi, kaže dr. Aanand Naik, ravnatelj Konzorcija za starenje na UTHealth Sveučilištu u Houstonu.
Jedan od razloga je to što starije osobe s godinama razvijaju strategije za suočavanje s ponavljajućim izazovima. Osim toga, fiziološki pokazatelji poput razine kortizola i ubrzanog pulsa tijekom stresnih situacija često su niži kod starijih osoba u usporedbi s mlađima, što potvrđuju i novija istraživanja.
S godinama ne mijenja se samo naš odgovor na stres – mijenjaju se i emocije.
Stariji ljudi često imaju veću emocionalnu inteligenciju i fleksibilnost, kaže Naik. Feng dodaje da su stariji bolje sposobni održavati pozitivne emocije i izbjegavati negativne.
Neurološki gledano, stariji češće koriste tzv. preoblikovanje situacija (reappraisal), odnosno mijenjanje pogleda na situaciju kako bi u njoj pronašli smisao. Ova strategija donosi više unutarnjeg mira i može objasniti zašto stariji često prijavljuju veće emocionalno blagostanje.
Iako neke kognitivne sposobnosti, poput brzine obrade informacija, mogu slabiti s godinama, druge – poput rječnika i znanja – često ostaju stabilne ili se čak poboljšavaju. Ova “kristalizirana inteligencija” naziva se i životnom mudrošću.
Mnogi stariji ljudi navode da se s godinama sve manje uspoređuju s drugima i da ih manje brine što drugi misle. To potvrđuje i teorija “socioemocionalne selektivnosti”, prema kojoj ljudi, kako postaju svjesniji ograničenog vremena, više cijene ono što im emocionalno koristi – ovdje i sada.
Koliko vremena mislite da vam je preostalo u životu utječe na to kako slažete prioritete. Kad je vrijeme ograničeno, prirodno se okrećemo smislenijim stvarima, objašnjava Feng.
Mnogi stariji ljudi navode da se s godinama sve manje uspoređuju s drugima i da ih manje brine što drugi misle. To potvrđuje i teorija “socioemocionalne selektivnosti”, prema kojoj ljudi, kako postaju svjesniji ograničenog vremena, više cijene ono što im emocionalno koristi – ovdje i sada.
Koliko vremena mislite da vam je preostalo u životu utječe na to kako slažete prioritete. Kad je vrijeme ograničeno, prirodno se okrećemo smislenijim stvarima, objašnjava Feng.
Seksualna satisfakcija ne mora opadati s godinama – dapače, kod nekih čak raste.
Kod ljudi u stabilnim vezama, seksualni život se često poboljša u pedesetima. Imamo podatke o ljudima u 70-ima i 80-ima koji i dalje imaju redovite seksualne odnose, kaže Naik.
Zanimljivo, žene često prijavljuju još veće zadovoljstvo. Jedna studija pokazala je da žene starije od 55 godina češće doživljavaju seksualno zadovoljstvo, čak i ako fizička uzbuđenost opada. Mnoge koje nisu seksualno aktivne i dalje izražavaju visok stupanj zadovoljstva.
Suprotno popularnom uvjerenju, dvadesete možda nisu najradosnije razdoblje života. Iako su neka istraživanja sugerirala da sreća slijedi U-oblik (najveća u mladosti i starosti, s padom u srednjoj dobi), noviji podaci pokazuju da sreća može kontinuirano rasti s godinama.
Stariji često gledaju na srednju dob kao na iznimno ispunjeno razdoblje, a mnogi navode da su najzadovoljniji u 60-ima i 70-ima.
Jedan od najvećih mitova o starenju je da nemamo kontrolu nad njim. No upravo taj stav može postati samoispunjavajuće proročanstvo.
Ako vjerujete da je depresija normalan dio starenja, možda ćete je i doživjeti. Ali to jednostavno nije točno, upozorava Feng.
Istraživanje iz 2002. objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology pokazalo je da ljudi s pozitivnim stavom prema starenju žive u prosjeku 7,5 godina dulje od onih s negativnim uvjerenjima.
Moramo shvatiti da starenje nije unaprijed određeno. Imamo puno više kontrole nad tim kako starimo nego što mislimo – i to nas može osnažiti da donosimo odluke koje nas vode prema zdravijem, ispunjenijem životu, poručuje Feng.
