Stanovnici BiH izloženi riziku od lajmske bolesti
Stanovnici BiH suočavaju se s rizikom od lajmske bolesti zbog prisutnosti krpelja koji prenose bakterije roda Borrelia, upozoravaju znanstvenice Alma Sejtarija-Memišević i Lejla Ušanović. Njihov rad doprinosi istraživanju i podizanju svijesti o zaštiti od ove bolesti u BiH.
Bolest koju prenose krpelji
Borelioza je opći termin za infekciju izazvanu bakterijama roda Borrelia, koju prenose krpelji. Postoji nekoliko vrsta borelioza, ali je najpoznatija lajmska bolest.
"Postoje svega četiri vrste krpelja koje mogu biti infestirane borelijom. Naše prostore naseljava Ixodes ricinus, šumski krpelj, i on jedini prenosi bolest, iako se na čovjeka kači preko 30 vrsta krpelja", navela je infektologinja Alma Sejtarija-Memišević.
Rizik za stanovništvo Bosne i Hercegovine
"S obzirom na evidentiranje više vrsta borelija koje su uzročnici ili potencijalni uzročnici Lajmske borelioze na području Bosne i Hercegovine, možemo zaključiti da je stanovništvo Bosne i Hercegovine izloženo riziku od infekcije putem uboda krpelja i razvoja sistemskog oboljenja Lajmske borelioze", navodi Lejla Ušanović, viša istraživačica na Institutu za genetičko inženjerstvo Univerziteta u Sarajevu (UNSA-INGEB), koja se bavi molekularnim i genetičkim istraživanjima borelija.
Prilikom uboda ne treba paničariti
Međutim, kako navodi Ušanović, važno je istaknuti da ne treba paničariti u slučaju uboda krpelja jer ubod, pa čak inficiranim krpeljom, ne znači da će infekcija prijeći na domaćina-čovjeka.
"Ukoliko uočimo krpelja, važno je ničim ga ne tretirati. Tretiranjem, nadražujemo krpelja da povrati svoj sadržaj u krvotok domaćina, čime se povećava rizik od prijenosa patogena (npr. borelija). Po uočavanju, krpelja treba odmah izvaditi upotrebom pincete ili se javiti u nadležni Dom zdravlja ili hitnu medicinsku službu", dodala je.
Nakon uboda krpelja može se pojaviti lokalna reakcija koja najviše liči ubodu komarca, ali eksperti ističu kako to nije znak bolesti.
"Najčešći znak prve faze lajmske bolesti jeste Erythema migrans, okrugli prsten koji se javlja na mjestu uboda krpelja", objašnjava Sejtarija-Memišević.
Tri faze bolesti
Postoje tri faze lajmske bolesti: rana lokalizirana, rana diseminirana i kasna bolest. Svaka faza ima svoje vrlo jasne karakteristične kliničke slike.
Sejtarija-Memišević je istakla kako je izuzetno važno da se pacijenti pravovremeno i dostatno tretiraju antibioticima u prvoj fazi bolesti. "Pacijenti koji su adekvatno tretirani u ovoj fazi bolesti praktično nemaju šanse da obole od kasnih faza bolesti", naglasila je.
"Što se konkretno pacijenata tiče, incidencija, prevalencija ove bolesti, nažalost nemamo točne, službene podatke. Možemo samo okvirno reći da se u KS godišnje sigurno zabilježi i preko 500 uboda krpelja, a okvirno 7% pacijenata oboli od lajmske bolesti, većinom sa simptomima rane lokalizirane forme", dodala je Sejtarija-Memišević.
Problem dijagnosticiranja
Ona je upozorila i na problem dijagnosticiranja lajmske bolesti te dijagnosticiranja "kronične lajmske bolesti".
"Kronična lajmska bolest ne postoji i to će potvrditi sva zvanična literatura. Samim tim tretman za kroničnu lajmsku bolest ne postoji. Možemo diskutirati na temu Post Lyme sindroma, kao što smo upoznati sa Post COVID sindromom", istakla je Sejtarija-Memišević.
Praćenje uzročnika bolesti
Kako bi se pratila situacija s borelijom, potrebna su praćenja ovog tipa bakterije, kao i životinja koje su prijenosnici, odnosno krpelja i životinja na kojima ovi krpelji parazitiraju.
Kako je Lejla Ušanović istakla, trenutačno istraživači pri Laboratoriji za molekularnu genetiku prirodnih resursa UNSA-INGEB implementiraju projekt koji se bazira na građanskoj znanosti, kada i sami građani sudjeluju kao istraživači u uočavanju krpelja i krpeljski prenosivih patogena i DAMA protokolu, vezanom za praćenje životinja koje prenose uzročnike bolesti.
"Monitoringom ćemo moći uvidjeti koja to područja u našoj državi, često urbana područja, predstavljaju žarište za krpelje, a samim tim i odgovarajuće krpeljski prenosive patogene. Takve podatke je ključno diseminirati javnosti i istaknuti značaj tih rezultata", dodala je Ušanović.
Ušanović je kazala i kako javna svijest građana o značaju krpelja za ljudsko zdravlje još uvijek nije dovoljno razvijena. "Potrebno je kontinuirano vršiti kampanje podizanja javne svijesti o vektorski prenosivim bolestima", istakla je Lejla Ušanović.
