Čišćenje snijega mnogi doživljavaju kao rutinski zimski posao, no statistike pokazuju da ono može biti ozbiljan zdravstveni rizik. Prema istraživanjima, više od 11.500 Amerikanaca godišnje završi u bolnici zbog ozljeda povezanih s lopatanjem snijega, a rizik ostaje visok i danas – osobito za osobe koje vode sjedilački način života.
Prema riječima Neville Cricka, direktora fizikalne terapije u NYC Health + Hospitals / Bellevue, lopatanje snijega može biti jednako zahtjevno kao maksimalni trening, pri čemu se koristi čak 80 do 90 posto maksimalnog srčanog pulsa.
"Najugroženiji su ljudi koji se inače rijetko kreću, ali i oni koji pokušavaju što brže završiti posao", upozorava Crick.
Bolnički prijemi zbog lopatanja snijega najčešće se dijele u dvije skupine:
1. Mišićno-koštane ozljede
Najčešće strada donji dio leđa, uglavnom zbog loše tehnike, naglih pokreta i rotacija trupa. Slijede ozljede ramena, gornjeg dijela leđa, trbušnih mišića, kukova, koljena i listova.
"Ljudi često ne shvaćaju da je lopatanje snijega zapravo trening cijelog tijela", ističe Crick.
2. Kardiovaskularni problemi
Gotovo 7 posto hitnih slučajeva povezano je sa srcem. Rizik je najveći kod osoba s postojećim srčanim bolestima, ali ni fizički aktivni nisu potpuno izuzeti.
Stručnjaci savjetuju da se lopatanju pristupi kao vježbanju:
- Zagrijte se 5–10 minuta prije početka
- Nosite obuću protiv klizanja s dobrom potporom gležnja
- Stojte stabilno, stopala u širini ramena
-Leđa držite ravno, snagu crpite iz nogu i kukova
- Gurajte snijeg kad god možete, umjesto da ga dižete
- Dižite manje količine, ali češće
- Izbjegavajte rotacije trupa – okrećite cijelo tijelo
- Čistite snijeg ranije i češće, ne čekajte velike nanose
- Pijte dovoljno vode, i zimi je dehidracija česta
- Podijelite posao s članovima obitelji
Ako je moguće, savjetuje se i slušanje glazbe radi boljeg ritma, ali bez pretjerivanja koje može dovesti do loše tehnike.
Zaključak stručnjaka je jasan: lopatanje snijega nije bezazleno, a pravilna priprema i tehnika mogu značajno smanjiti rizik od ozljeda – pa i ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
