S hladnijim danima dolaze i virusna oboljenja, evo kako se zaštiti

Sa hladnijim danima dolazi i vrijeme sezonskih virusnih oboljenja dišnih putova. Najčešće i jedno od najtežih oboljenja je gripa, koja se svake sezone javlja u većim ili manjim epidemijama. U sjevernoj hemisferi sezona gripe obično se javlja tijekom jeseni i zime.

Služba za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za cjepivo protiv gripe navodi da je to najbolja i najsigurnija mjera zaštite.

''Štiti cijepljenju osobu, a time utječe i na smanjenje ukupnog broja oboljelih u sezoni'', navodi se.

Pročitajte i:

Dr. Čarapina za Bljesak: Kako razlikovati prehladu i gripu, te kako ih liječiti

Svjetska zdravstvena organizacija prati promjene antigenske građe virusa te, po tim saznanjima, daje preporuke za sastav cjepiva za svaku nadolazeću sezonu.

Po WHO-u prioritetne grupe za cjepivo su trudnice, osobe starije od šest mjeseci s određenim kroničnim bolestima, djeca od 6 do 59 mjeseci, starije osobe, te stanovnici domova za starije osobe i osobe s invaliditetom.

''Iako je cjepivo najbolja i nezamjenjiva preventivna mjera, treba se pridržavati i ostalih općih mjera prevencije kao što su izbjegavanje kontakta sa osobama oboljelim od gripe i dužeg boravka u zatvorenim prostorijama u kojima boravi veći broj ljudi, a važna je i zaštita usta i nosa prilikom kihanja i kašljanja korištenjem jednokratnih maramica, te redovno i često pranje ruku vodom i sapunom'', preporučuje se.

U slučaju simptoma gripe, preporučuje se odgađanje putovanja. Treba izbjegavati bliži kontakt sa osobama koje kišu i kašlju (udaljenost najmanje jedan metar), skupove i prenatrpane prostorije, kao i posjete bolesnicima.

U mjere samozaštite spadaju i higijenske mjere, kao što su održavanje osobne higijene (naročito ruku i prostorija u kojima se boravi), adekvatno zagrijavanje i provjetravanje. Oblačenje je neophodno prilagoditi uvjetima i održavati organizam u fizičkoj kondiciji. Važno je i izbjegavati rashlađivanje organizma kao i ishranu prilagoditi potrebama a ne željama (dovoljan unos svježeg povrća i voća). Sve to doprinosi povećanju otpornosti organizma i potrebno je provoditi stalno.

Kod pojave simptoma bolesti, treba ostati kod kuće, uzeti sredstva za ublažavanje simptoma (lijekove protiv temperature i bolova, za ublažavanje kašlja i curenja nosa, vitamine, minerale i tople napitke).

''Ako za nekoliko dana ne bude poboljšanja, potrebno se javiti svom doktoru, a ako se javi bol u grudima i otežano disanje važno je javiti se odmah'', ističe se.

Gripa je ozbiljna bolest koja počinje naglo, visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u zglobovima i mišićima, malaksalošću, potom simptomima dišnih organa, kašljem, kihanjem, bolom u grlu, curenjem iz nosa. Može zakomplicirati postojeće bolesti kod kroničnih bolesnika, a komplikacije se mogu javiti i kod drugih osjetljivih osoba, te tako ugroziti i život bolesnika.

Gripu uzrokuje virus koji je promjenljiv, pa se zato od gripe može oboljeti više puta, a promjene virusa mogu biti takve da teško oboli većina stanovništva (pandemija). Virus se prenosi najčešće zrakom, gdje dospijeva iz ždrijela zaražene osobe kašljanjem i kihanjem i u zraku može ostati do nekoliko sati kad ga mogu udahnuti druge osobe. Virus se može prenijeti "preko" ruku i drugih predmeta na kojima se nađu sitne čestice sekreta iz ždrijela zaražene osobe (kašljanje i kihanje u ruke ili nezaštićeno kašljanje i kihanje u okolinu).

''Dakle, virus se brzo i lako prenese tako da zaražena osoba, u jednom kontaktu, može zaraziti više od deset osoba u okolini. Pošto ne postoje efikasni lijekovi proti virusa gripe, važno je provoditi mjere samozaštite i tako smanjiti rizik za svoje i zdravlje drugih ljudi '', priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.