Romić: Postalo je normalno da se trebaš zahvaljivati kad radiš za plaću od 500 KM

Sve veći broj ljudi traži pomoć stručnjaka zbog dugotrajne izloženosti stresu na poslu, kazao je psiholog Marko Romić, napomenuvši pritom kako se sindrom izgaranja na poslu (burnout) javlja kada su zaposlenici izloženi pretjerano stresnom radnom okolišu, visokim zahtjevima posla te malim resursima.

Burnout syndrome

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je sindrom izgaranja na radnome mjestu (burnout syndrome) u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti što znači da ga zdravstveni radnici mogu dijagnosticirati kao medicinski poremećaj povezan s poslom kojeg pojedinac obavlja.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a pojasnili su kako su u MKB - 10 (Međunarodna klasifikacija bolesti - 10) uvrštene šifre: Z56.3 - Stres zbog preopterećenosti poslom, Z56.4 - Neslaganje s poslodavcem i kolegama, Z56.6 - Drugo tjelesno i psihičko naprezanje uz rad, te Z73.0 - Krajnja iscrpljenost.

''Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika ne definira dijagnostički minimum i najduži rok trajanja bolovanja jer se navedene dijagnoze ne nalaze u istom pravilniku'', rečeno je Feni iz Zavoda.

Bolovanje se ne može otvoriti

Upitani može li se na osnovu toga ipak, otvoriti bolovanje, kazali su kako se temeljem navedene četiri stavke, u kontekstu sindroma izgaranja na radnom mjestu, bolovanje ne može otvoriti.

Burnout ili izgaranje na poslu je psihološki sindrom koji se pojavljuje kad su zaposlenici izloženi pretjerano stresnom radnom okolišu, visokim zahtjevima posla te malim resursima, a najčešće se javlja kod doktora i medicinskih sestara, socijalnih radnika, nastavnika i policijskih službenika.

Psiholog Romić ističe kako se u praksi često susreće s ljudima koji imaju jako velike probleme na poslu te su izloženi stalnom stresu, najčešće zbog raznih pritisaka, uznemiravanja i visokih zahtjeva.

Nismo svjesni problema

''Čini se da mi kao društvo, nismo dovoljno svjesni tog problema. Kod nas ljudi razmišljaju: 'Daj bilo kakav posao; za malu plaću i bez prijave i slobodnih dana'. To sve zajedno generira u burnout sindrom'', kazao je Feni Romić.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) dodao je, upozorila je još ranije na taj problem i stres na poslu proglasila svjetskom epidemijom. No problem ne jenjava već postaje sve gori najprije zbog visoke nezaposlenosti i nemogućnosti promjene posla, a zatim zbog pandemije covida-19, a sada i globalne krize izazvane ratom u Ukrajini.

Ne postoji jedinstvena formula

''U nekim našim sektorima uvjeti na poslu su doista frustrirajući u smislu da radnici nemaju apsolutno nikakve slobode, gotovo nijedan slobodan dan u tjednu, da moraju ostajati poslije radnog vremena ili dolaziti ranije na posao, a da ne govorim o visini plaća. Zapravo, ogroman broj ljudi nema socijalno i zdravstveno osiguranje itd. To je sve drastično kršenje ljudskih prava u kojima se ljude uzima zdravo za gotovo. Kod nas postaje gotovo normalno da, ako imaš bilo kakav posao od 500-600 maraka, trebaš zahvaljivati svima. Nažalost, nekako smo kao društvo prihvatili takve načine ponašanja poslodavaca'', rekao je Romić.

Također, naglašava kako se svi različito nose s raznim frustracijama na poslu te da ne postoji jedinstvena formula ili recept kako to riješiti.

''Ima ljudi koji nisu svjesni da oni sami proizvode svoj vlastiti problem na ovaj ili onaj način, a ima i onih koji nisu dovoljno razmislili o tome što sami mogu promijeniti u vezi sa svojim poslom i svojim problemom. Svaki slučaj je jedinstven i treba mu tako pristupiti, te vidjeti što je problem, što ga uzrokuje i na koji način ga riješiti'', napominje Romić.