Romić: Pandemija je povećala tjeskobu i mentalne probleme

Pandemija koronavirusa napravila je puno problema u raznim aspektima i sferama svakodnevnog života građana BiH, a posebno se odrazila na njihovo mentalno zdravlje tako da sve veći broj građana taži stručnu pomoć.

Bez statistike

BiH je zemlja koja nema sređenu statistiku ili pristup brojkama pa tako ni o broju mentalno oboljelih, kaže za Fenu dr. sc. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije, no po njegovom mišljenju, pandemija je itekako utjecala na već ionako izražene tjeskobe i probleme koje građani BiH imaju i podigla ih na višu razinu.

''Pandemija koronavirusa značajno je utjecala na mentalno zdravlje svih slojeva društva. Od onih koji svakodnevno traže pomoć čini se da je najveći broj radno sposobnih, odnosno osoba od 30 do 50 godina starosti, iza njih slijede oni od 18 godina do 30, a nakon njih starija populacija i mlađi'', kazao je dr. Romić.

Po njegovim riječima, vrlo širok je dijapazon zbog čega se ljudi javljaju psihologu, ali uglavnom je riječ o anksioznoj simptomatologiji s izraženim paničnim napadima i strahovima za svoj život, za živote bližnjih, te za egzistenciju svoju i obitelji, do raznih depresivnih epizoda budući su kući pa im je onemogućen rad i privređivanje, normalno obrazovanje, komunikacija s drugim ljudima itd.

''U većini, svi oni imaju sličnu simptomatologiju, s učestalim osjećajima nedostatka zraka, gušenja, probavnim problemima, osjećajem odbačenosti, manjku energije i slično'', pojašnjava Romić, ocjenjujući kako se ne može ni očekivati da čovjek bude ravnodušan u okolnostima kada ostane bez posla i kada mu je ugrožena egzistencija.

Lockdown teško pogađa djecu

On smatra da općenito bilo kakvo zatvaranje ljudi ima utjecaj na mentalno zdravlje. Romić posebno napominje kako razni lockdowni loše utječu na djecu, jer je njima najpotrebnija aktivnost kako bi ispoljili svoja zanimanja, radost i napredovali u razvoju.

''U nemogućnosti kretanja djeca se osjećaju kao da ste ih stavili u teglu i zatvorili, i kako bi se oni mogli osjećati zbog toga nego jako loše'', zaključuje dr. Romić.

U svemu treba imati mjeru, dodaje, te ističe kako iz sve ovo što se događa treba poslužiti kao lekcija, jer strah od korone može višestruko biti štetan.

''Iz iskustva saznajemo da je ugrožena starija populacija i imunokopromitirane osobe i ta se činjenica se smije zanemarivati, ali je višestruko štetno pretjerivati sa strahom od korone'', poručuje on.

Kao ilustraciju dr. Romić navodi nošenje maske kada je osoba sama u autu ili sama na ulici. Po njegovim riječima, to nije rijedak slučaj, a takvo ponašanje troši i mentalne i tjelesne kapacitete te utječe na imunitet osobe.

''To su pretjerivanja, ali ljudi vjerojatno ne mogu suspregnut taj strah. Prema tome, imajmo mjeru. Zaštitimo starije i imunokopromitirane, a mi drugi trebamo raditi i živjeti normalno pridržavajući se osnovnih elemenata zaštite, tj. treba češće prati ruke, nositi maske i držati distancu gdje je puno ljudi'', poručio je na kraju dr. Romić.