Roditelji pazite: Nova opasna dječja opsesija - kozmetikoreksija

Prodavaonice šminke i kozmetike, koje su nekada uglavnom posjećivale odrasle žene, danas su sve češće pune djevojčica u predpubertetskoj dobi. Osmogodišnjakinje snimaju Sephora haul videa za TikTok, preporučuju omiljene serume i maske za lice koje već koriste, a proizvodi za njegu kože postali su neizostavan dio rođendanskih poklona. Umjesto šarenih olovaka, gumenih bombona i igračaka, u poklon-vrećicama danas se nalaze maske za lice, kreme, maskare, sjajila i primeri za lice.

Ovaj trend posljednjih godina izaziva sve veću zabrinutost stručnjaka. Dermatolozi, psiholozi i organizacije za zaštitu potrošača upozoravaju da sve više djece razvija nezdrav odnos prema vlastitom izgledu, dok su istodobno izložena proizvodima koji nisu namijenjeni njihovu uzrastu. U središtu rasprave nalazi se novi termin: kozmetikoreksija, kojim se opisuje pretjerana ili opsesivna preokupacija njegom kože i težnja prema postizanju "savršenog" tena, čak i kada za takvom njegom ne postoji stvarna potreba.

Istraga zbog marketinga usmjerenog prema djeci

Zabrinutost zbog kozmetikoreksije nedavno je dobila i institucionalnu dimenziju. Naime, talijansko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenulo je istragu protiv kompanije Sephora i kozmetičkog brenda Benefit, koji posluje u okviru luksuzne grupacije LVMH. Regulator sumnja da su proizvodi poput maski za lice, seruma pa čak i anti-age krema promovirani djevojčicama starim svega deset godina uz pomoć vrlo mladih influencera na društvenim mrežama.

Neposredan povod za istragu brojni su videosnimci u kojima influencerice sa stotinama tisuća ili čak milijunima pratitelja preporučuju proizvode djeci mlađoj od 14 godina. U njima se skupi preparati predstavljaju kao nužan korak prema zdravoj i lijepoj koži, bez jasnog naglašavanja da su mnogi od njih namijenjeni odraslim korisnicima.

LVMH je priopćio da poštuje sve talijanske propise, ali slučaj je otvorio širu raspravu o tome gdje završava marketing, a gdje počinje iskorištavanje nesigurnosti kod najmlađih potrošača.

Što je zapravo kozmetikoreksija?

Termin kozmetikoreksija pojavio se relativno nedavno u stručnoj literaturi, a upravo su talijanski dermatolog Giovanni Damiani i psiholog Alberto Stefana među prvima pokušali definirati ovaj fenomen i istražiti njegove moguće posljedice. Prema njihovu tumačenju, kozmetikoreksija podrazumijeva pretjeranu, uzrastu neprimjerenu ili kompulzivnu uporabu kozmetičkih proizvoda i procedura, praćenu opsesivnom brigom o izgledu kože. Kako tvrde, kozmetikoreksija bi mogla predstavljati klinički relevantan poremećaj koji zaslužuje dodatna istraživanja, a iako još nije službeno priznata kao mentalni poremećaj, stručnjaci smatraju da bi mogla biti povezana s drugim psihološkim problemima, poput tjelesne dismorfije, odnosno nerealne slike o vlastitom tijelu, ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Psiholog Alberto Stefana upozorava da pojedini mladi ljudi postaju toliko opterećeni izgledom svoje kože da izbjegavaju druženja i svakodnevne aktivnosti ako smatraju da ne izgledaju dovoljno dobro. Dermatolog Damiani kaže da je prvi put postao svjestan razmjera problema kada je počeo primjećivati sve veći broj djevojčica u dobi od osam do 14 godina s iritacijama kože, alergijskim reakcijama i kontaktnim dermatitisom. Mnoge od njih koristile su proizvode sa snažnim aktivnim sastojcima poput retinola, kemijskih pilinga i različitih kiselina, često bez ikakve preporuke dermatologa, a posebno zabrinjava činjenica da djeca s potpuno zdravom kožom koriste preparate namijenjene tretiranju bora, hiperpigmentacija ili znakova starenja. Takvi proizvodi mogu narušiti prirodnu zaštitnu barijeru kože, izazvati iritacije i dugoročno stvoriti probleme koje djeca prethodno nisu ni imala. Međutim, fizičke posljedice samo su jedan dio problema.

Kod mnogih mladih pacijenata primijećeno je ponašanje koje nadilazi uobičajeno zanimanje za kozmetiku. Neki odbijaju izaći iz kuće bez šminke, provode sate gledajući sadržaj o njezi kože ili postupno gube zanimanje za aktivnosti koje su ih ranije ispunjavale.

Društvene mreže kao glavni pokretač 

Većina stručnjaka slaže se da društvene mreže imaju ključnu ulogu u širenju ovog fenomena. TikTok, Instagram i YouTube prepuni su sadržaja u kojem mladi influenceri predstavljaju složene rutine njege kože kao sastavni dio svakodnevnog života. Takvi videosnimci često prikazuju desetke proizvoda, dok se savršeno glatka i blistava koža predstavlja kao standard kojem svi trebaju težiti. Upravo su influencerski marketing i ciljano oglašavanje stvorili okruženje u kojem se nesavršenosti istodobno uvećavaju i pretvaraju u poslovnu priliku. Mladi ne samo da uče strahovati od starenja mnogo prije nego što ono za njih postane relevantno, nego im se istodobno prodaje ideja da moraju biti savršeni kako bi bili prihvaćeni.

Kozmetičke kompanije uglavnom odbacuju optužbe da ciljano reklamiraju proizvode djeci, a njihovi predstavnici tvrde da zanimanje mladih za njegu kože ponajprije nastaje organski, pod utjecajem trendova na društvenim mrežama. Ipak, kritičari smatraju da ambalaža i način predstavljanja proizvoda često šalju drukčiju poruku. Pastelne boje, pakiranja u obliku igračaka, plišanih medvjedića ili drugih razigranih motiva ostavljaju dojam da su proizvodi namijenjeni upravo mlađoj publici. Dodatnu zabunu stvara činjenica da se aktivni sastojci poput peptida, retinola ili voćnih kiselina često nalaze u proizvodima čiji dizajn podsjeća na dječje igračke. Organizacije za zaštitu potrošača zbog toga traže strožu regulaciju marketinga i jasnije označavanje proizvoda koji nisu prikladni za maloljetnike, a u Velikoj Britaniji već pozivaju na zakonska ograničenja prodaje preparata sa snažnim aktivnim sastojcima osobama mlađim od 18 godina.

Novi naziv za stari problem?

Međutim, ne dijele svi mišljenje da je kozmetikoreksija potpuno novi fenomen. Pojedini liječnici smatraju da je riječ o suvremenoj manifestaciji već postojećih problema vezanih uz sliku o tijelu i samopouzdanje. Ipak, bez obzira na to kako će fenomen na kraju biti klasificiran, stručnjaci se slažu da predstavlja važan signal promjena koje se događaju među najmlađim generacijama. Damiani i njegov tim trenutačno provode dodatna istraživanja kako bi bolje razumjeli vezu između kozmetikoreksije, društvenih mreža i mentalnog zdravlja mladih.

Za sada je jedno jasno: generacije koje još nisu završile osnovnu školu sve češće usvajaju rutine njege kože koje su nekada bile rezervirane za odrasle. Pitanje koje sve više zabrinjava stručnjake jest skriva li se iza želje za zdravom kožom mnogo ozbiljnija potreba koju "pumpaju" društvene mreže - potraga za nedostižnim idealom savršenstva, piše Bonitet.