Robert Koch, njemački liječnik i mikrobiolog, svojim je djelovanjem spasio milijune ljudi otkrivši uzročnike tada najopasnijih bolesti. Medicinska ga znanost, smatra ocem moderne bakteriologije.
Robert Koch rođen je 11. prosinca 1843. godine u Clausthalu. Od malih nogu pokazivao je iznimnu inteligenciju i radoznalost naučivši čitati i pisati prije polaska u školu. Studij medicine završio je na Sveučilištu u Göttingenu 1866. godine. Radio je kao liječnik na raznim lokacijama, a njegova neovisna istraživanja, početa u amaterskom kućnom laboratoriju, otvorila su vrata povijesnih otkrića.
Jedno od njegovih prvih postignuća bilo je otkriće bakterije Bacillus anthracis 1876. godine. Koch je dokazao kako je ona odgovorna za Antraks kao prvi znanstveni dokaz koji je povezao određeni mikroorganizam s određenom bolešću. Taj je trenutak bio presudan za prihvaćanje teorije klica bolesti, ideje da mikroorganizmi uzrokuju bolesti, što je dotad bila kontroverzna teorija.
Kraj terora tuberkuloze
Njegov najpoznatiji rad, međutim, došao je nekoliko godina kasnije. 24. ožujka 1882. Koch je objavio svoje otkriće bakterije Mycobacterium tuberculosis, uzročnika tuberkuloze. U to je vrijeme tuberkuloza bila jedna od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, odgovorna za smrt milijuna ljudi.
Godine 1883. Koch je tijekom ekspedicije u Egiptu i Indiji identificirao bakteriju Vibrio cholerae kao uzročnika kolere. Njegova istraživanja kolere omogućila su bolje razumijevanje širenja bolesti kontaminiranom vodom, što je dovelo do uvođenja ključnih javnozdravstvenih mjera za kontrolu epidemija.
Kako bi sustavno povezao mikroorganizme s određenim bolestima, Koch je napisao rad o četiri osnovna postulata bakteriologije.
Koch i Pasteur
Unatoč profesionalnom rivalstvu s francuskim znanstvenikom Louisom Pasteurom, Koch je neumorno radio na unaprjeđenju razumijevanja zaraznih bolesti. Pasteur i Koch, svaki na svoj način, oblikovali su znanstvenu paradigmu koja je zauvijek promijenila medicinu. Dok je Pasteur popularizirao teoriju klica u svojim eksperimentima s fermentacijom i cjepivima, Koch je tu teoriju potvrdio u medicinskoj praksi izolirajući specifične uzročnike bolesti.
U nekim znanstvenim krugovima, Pasteurova otkrića nisu bila priznata sve dok ih dodatno nije potvrdio Koch. Razlog tome bio je to što Pasteur nije bio liječnik po struci, već kemičar i biolog, pa je njegov rad ponekad bio diskreditiran.
Robert Koch bio je osnivač Kraljevskog pruskog instituta za infektivne bolesti u Berlinu, danas poznatog kao Institut Roberta Kocha, koji i dalje igra ključnu ulogu u javnom zdravstvu. Njegov rad na tuberkulozi donio mu je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1905. godine, a njegovo naslijeđe i dalje inspirira znanstvenike u borbi protiv zaraznih bolesti.
Robert Koch je 1900. godine stigao na Jadran na poziv austrijskog poduzetnika i industrijalca Paula Kupelwiesera. Kupelwieser je naumio na Brijunima izgraditi kulturni centar i pojačati turizam na otocima, no njegovi planovi nisu bili provedivi jer je tada tamo vladala endemska vrsta malarije.
Nakon dvije godine istraživanja Koch je otkrio uzročnika tamošnje malarije te uskoro pronašao način suzbiti širenje bolesti. Naredio je isušiti močvarna područja kako bi se smanjio broj komaraca. Nakon Kochovog projekta Brijuni nisu dobili samo kulturni dom već i centar za obuku malariologa u Hrvatskoj, u kojem su se obrazovali mnogi srednjoeuropski liječnici toga vremena.
Koch je umro 1910. godine u Njemačkoj. Svojim otkrićima spasio je vjerojatno milijune ljudi, upamćen kao "najpoznatiji doktor 19. stoljeća".
