Rigorozne mjere protiv koronavirusa odrazile se na zdravlje građana
Epidemiolog Predrag Đurić, doktor medicinskih znanosti u oblasti javnog zdravlja na Univerzitetu u Novom Sadu koji trenutno rukovodi projektom pomoći Europske unije u Ukrajini, ocijenio je da razina strogosti mjera u borbi protiv koronavirusa govori o razini spremnosti zemalja da se suoče s pandemijom te da se još nemože procjeniti koliko su se te mjere odrazile na druge aspekte života i zdravlja građana.
"Još je rano davati konačne ocjene jer je razdoblje kratko da bi se uočile sve posljedice određenih mjera. Pažnja je bila fokusirana na ljude koji umiru od koronavirusa, ali mi još ne možemo da procjenimo koliko su se sve ove mjere odrazile na druge aspekte života i zdravlja", kazao je on.
Što duže traju rigorozne mjere, podvukao je, to se njihova djelotvornost dovodi u pitanje, dodajući kako nitko nema pravo da ljudima na duže staze ograničava kretanje.
"Zemlje koje su bile spremnije za pandemiju imale su prostor da uvedu i blaže mjere. Srbija nije bila spremna za pandemiju, čega je bila svjesna i vlast, što je možda stvorilo i neku vrstu panike na početku", kazao je Đurić za dnevnik "Danas".
Rekao je da je u Srbiji vjerovatno procjenjeno da se jedino restriktivnim mjerama kakve su donijete mogu izbjeći najpogubnije posljedice.
Istaknuo je kako u Srbiji djeluje da su donijete mjere dale rezultate u pogledu ukupnog broja umrlih od koronavirusa, ali i da su bile manje uspješne da spriječe širenje u zdravstvenim ustanovama i domovima za stare.
