Pušenje e-cigareta povećava rizik srčanog infarkta, moždanog udara i koronarne bolesti

E-cigarete rade na principu naglog zagrijavanja tzv. e-tekućine (koja je mješavina nikotina, različitih umjetnih aroma i drugih kemikalija, te otapala - glicerol, propilen glikol, etilen glikol) do temperature dovoljno visoke da se stvori aerosol (''para'') za udisanje.

Pa se sve to onda udiše u pluća ne bi li se zadovoljila ovisnost o nikotinu.

(Bez)opasna alternativa duhanu?

Popularnost e-cigareta je u kontinuiranom porastu otkako su se prvi puta pojavile 2007. godine, pa se prodaja u globalnim razmjerima za posljednjih deset godina povećala skoro 15 puta. Danas na tržištu postoji više od 460 robnih marki e-cigareta s preko 7.700 okusa, piše Bug.hr.

Dok neki promiču vaping (pušenje e-cigareta) kao sigurniju alternativu pušenju duhana, drugi oprezno ukazuju na činjenicu da o potencijalnim opasnostima vapinga još nisu provedena opsežnija znanstvena istraživanja… sve do prije par mjeseci. Jer, na nedavno održanom 68. godišnjem znanstvenom kongresu Američke udruge kardiologa predstavljeni su podaci upravo dovršenog velikog istraživanja na skoro 100.000 ispitanika, prvoga takve vrste otkako su e-cigarete postale globalni marketinški hit.

"Do sada se malo znalo o kardiovaskularnim incidentima povezanim s korištenjem e-cigareta. Naši rezultati i podaci pozivaju na oprez i na potrebu za poticanjem svijesti o zdravstvenim opasnostima e-cigareta", rekao je Mohinder Vindhyal, vodeći autor studije, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Kansas Wichita.

Studija je prikupila podatke od ukupno 96.467 ispitanika iz Nacionalne ankete o zdravlju koju je u razdoblju od 2014. do 2017. godine proveo američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Istraživači su analizirali podatke o pojavnosti visokog krvnog tlaka, srčanih infarkta, moždanih udara, koronarne arterijske bolesti i dijabetesa među pušačima e-cigareta i nepušačima, a usporedili su i podatke o postotku pojave tih zdravstvenih incidenata između „klasičnih“ pušača duhana i nepušača, piše Bug.hr.

Duhan, e-cigarete ili nepušenje?

Tradicionalni pušači duhanskih cigareta imali su izrazito veće izglede za srčani udar (165%), bolest koronarnih arterija (94%) i moždani udar (78%) u usporedbi s nepušačima. Također su bili značajno skloniji povišenom krvnom tlaku, dijabetesu i problemima cirkulacije.

A što je s e-cigaretama i onima koji ih dime?

Istraživanje je pokazalo da u usporedbi s onima koji ne puše, vaperi imaju 56% veću vjerojatnost za srčani infarkt, te 30% veću vjerojatnost za moždani udar. Kod pušača e-cigareta znatno su češće i bolesti koronarnih arterija (za 10%) i problemi s cirkulacijom, uključujući trombotičke incidente (za 44%).

Takvi postotci su se i istraživačima učinili visoki, pa su ih odlučili detaljnije analizirati. U pokušaju da matematičkim modelom provjere jesu li povećani rizici od srčanih infarkta i moždanih udara zaista uzrokovani vapingom e-cigareta, podvrgli su podatke iz istraživanja statističkim korekcijama uzimajući u obzir i druge poznate kardiovaskularne faktore rizika kao što su dob, spol, BMI (indeks tjelesne mase), kolesterol, krvni tlak i pušenje duhana.

Ništa bolje ni uz matematičke korekcije

Nakon što su rezultati usklađeni s navedenim varijablama, pokazalo se da pušači e-cigareta koji su opterećeni i drugim zdravstvenim rizicima ipak nemaju za 56% veću vjerojatnost za srčani infarkt nego „samo“ za 34%, te „samo“ 25% (a ne 30%) veću vjerojatnost za pojavu bolesti koronarnih arterija. Štoviše, statistike za vjerojatnost pojave moždanog udara, visokog krvnog tlaka i problema s cirkulacijom se uopće nisu razlikovale čak ni nakon navedene korekcije, piše Bug.hr.

A kada su podaci još detaljnije analizirani, otkrilo se da je vjerojatnost pojave infarkta ili koronarne bolesti povišena bez obzira koliko često netko koristi e-cigarete - svakodnevno ili samo nekoliko dana u tjednu.

Zaključak je jednostavan: iako podaci pokazuju da „klasično“ pušenje duhana nosi mnogo veću vjerojatnost od srčanog i moždanog udara nego pušenje e-cigareta, e-cigarete ipak nisu zdravstveno sigurne niti bezopasne.