Povećano konzumiranje alkohola dovodi do lošijeg zdravlja mozga

Ne postoji sigurna količina alkohola, a povećano konzumiranje povezano je s lošijim zdravljem mozga, pokazalo je novo istraživanje koje prenosi CNN.

U studiji koja još nije znanstveno recenzirana istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu proučavali su vezu između unosa alkohola oko 25 000 ljudi u Velikoj Britaniji i snimki njihova mozga.

Uočili su da je pijenje utjecalo na sivu tvar mozga koja sudjeluje u obradi informacija, prema voditeljici studije Anyi Topiwala.

Što su ljudi više pili, to je manja količina njihove sive tvari, rekla je Topiwala.

Volumen mozga smanjuje se s godinama, a ozbiljnije s demencijom. Manji volumen mozga povezan je s lošijim rezultatima na testiranju memorije, objasnila je.

Iako je alkohol tome samo malo pridonio (0,8 posto), to je ipak bio veći doprinos u odnosu na ostale promjenjive faktore rizika, rekla je, objašnjavajući da su promjenjivi čimbenici rizika oni kod kojih možete učiniti nešto, za razliku od starenja.

Tim je također istražio jesu li određeni obrasci konzumiranja alkohola, vrste pića i druga zdravstvena stanja utjecali na štetu koju ostavlja alkohol na zdravlje mozga.

Otkrili su da ne postoji "sigurna" razina pijenja - što znači da je konzumacija bilo koje količine alkohola gora od nepijenja. Također nisu pronašli dokaze da je vrsta pića - poput vina, žestokih pića ili piva - utjecala na štetu nanesenu mozgu.

Međutim, određene bi osobine, poput visokog krvnog tlaka, pretilosti ili prekomjernog pijenja, mogle dovesti ljude do većeg rizika, dodali su istraživači.

Toliko ljudi pije 'umjereno' i misli da je ovo ili bezopasno ili čak pruža zaštitu, rekla je Topiwala za CNN.

Kako još nismo pronašli 'lijek' za neurodegenerativne bolesti poput demencije, znanje o čimbenicima koji mogu spriječiti štete na mozgu važno je za javno zdravlje, dodala je, prenosi Zimo.

Rizici od alkohola odavno su poznati: Prethodne su studije pokazale da ne postoji količina likera, vina ili piva koja je sigurna za vaše cjelokupno zdravlje.

Alkohol je bio vodeći čimbenik rizika za bolesti i prijevremenu smrt kod muškaraca i žena u dobi između 15 i 49 godina širom svijeta 2016., i odgovoran za gotovo svaku desetu smrt, prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet 2018.

Iako još ne možemo sa sigurnošću reći postoji li trenutno 'sigurna razina' alkohola u pogledu zdravlja mozga, već desetljećima je poznato da obilno piće šteti zdravlju mozga, kaže Sadie Boniface, voditeljica istraživanja s britanskog Instituta za istraživanje alkohola.

Također ne bismo smjeli zaboraviti da alkohol utječe na sve dijelove tijela i postoje višestruki zdravstveni rizici, rekla je Boniface, koji nije bila povezana sa studijom Sveučilišta u Oxfordu.