Počinje sezona alergija! Što je važno o njima znati, pitali smo dr. Gunarić

U vrijeme kada pandemija novog koronavirusa SARS-CoV-2 u mnogim zemljama svijeta doseže svoj vrhunac, s višim temperaturama i toplijim danima počinje i sezona alergija. Mnoge osobe teško razlikuju simptome alergije od simptoma gripe i COVID-19.

Na pitanja koji su najčešći oblici alergija tipični za ovo godišnje doba, kako razlikovati sezonsku alergiju od simptoma gripe i koronavirusa, koje su najučinkovitije metode liječenja te na koji način se zaštititi u vrijeme pandemije odgovara nam doktorica Anita Gunarić, specijalistica dermatovenerologije Klinike za kožne i spolne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. 

Kada govorimo o alergijama, tvrdi Gunarić, podrazumijevamo pretjeranu reakciju organizma na određene, inače neškodljive tvari iz svakodnevnog okruženja koje nazivamo alergenima. S obzirom na različitu prirodu alergena i njihova svojstva, različiti su i simptomi alergije. U prvom redu riječ je o alergijskim bolestima dišnog sustava među koje spadaju alergijski rinitis, alergijski konjunktivitis i alergijska astma.

Upravo ti simptomi iskazuju se i tijekom ovog razdoblja godine.

''Proljeće je vrlo izazovno godišnje doba za osobe koje boluju od alergijskih bolesti dišnog sustava. Svake godine u doba cvatnje određenih biljaka veliki broj ljudi razvije simptome peludne hunjavice pa sve do astmatičnih napadaja. Pelud je jedan od najčešćih uzročnika sezonskih alergija. Alergija na pelud može trajati od ožujka pa sve do listopada, kada prestaje cvjetanje određenih biljaka. Većina peluda koji uzrokuje alergijsku reakciju dolazi od drveća, korova i trava'', kazala je za Bljesak.info dr. Gunarić.

Osim sezonskih alergija postoji i cjelogodišnji alergijski rinitis kod kojeg se tegobe različitog intenziteta ne javljaju sezonski, nego u bilom kojem dijelu godine, a ponekad i tijekom cijele godine. Ovaj oblik, tvrdi dermatovenerologinja, bolesti uzrokovan je alergenima s kojima smo u kontaktu tijekom cijele godine. Najčešći uzročnici cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa su alergeni grinja, kućne prašine, a rjeđe alergeni kućnih životinja i plijesni.

Kada govorimo o dišnom sustavu, potrebno je spomenuti negativan utjecaj onečišćenog zraka (smog, duhanski dim i sl.) koji otvara put senzibilizaciji na pojedine peludi biljaka. Važno je, kaže ona, napomenuti kako duhanski dim nadražuje sluznicu dišnog sustava koja postaje prjemčivija za razvoj respiratornih infekcija.

''Učestale upale sluznice umanjuju njezinu obrambenu sposobnost pa s vremenom može postati preosjetljiva na djelovanje alergena. Bitno je shvatiti  da alergije utječu na respiratorne organe i mogu ih učiniti podložnijima određenim resporatornim infekcijama, zbog čega bi se oni skloni alergijama mogli lakše zaraziti virusom gripe ili koronavirusom, ali i razviti teže simptome'', kazala je za Bljesak.info Gunarić.

No, koronavirusa i alergije imaju neke povezanosti?

''Rani simptomi prehlade, gripe i koronavirusa mogu biti vrlo slični sezonskim alergijama, stoga je izuzetno važan pojačan oprez i obraćanje pozornosti na prisutne simptome, osobito kod osoba koje spadaju u rizične skupine. Simptomi sezonskih alergija javljaju se redovito, otprilike u isto vrijeme svake godine i obično su blagi'', rekla je liječnica.

Kod osoba alergičnih na pelud, simptomi se javljaju samo onda kada se pelud nalazi u zraku i uključuju: curenje nosa, povećanu proizvodnju sline, kihanje, svrbež nosa, očiju, ušiju i nepca, zapušen nos, crvene i suzne oči, otok oko očiju, kihanje, natečenost nosne sluznice, nadražajni suhi kašalj, a u težim slučajevima i otežano disanje. Promjene na koži u vidu osipa se rjeđe pojavljuju.

Iako su simptomi prehlade i peludne hunjavice, slični, bolesti, tvrdi, možemo razlikovati na temelju nekoliko pokazatelja: prehlada je najčešće praćena povišenom tjelesnom temperaturom, simptomi prehlade nestaju nakon tjedan do deset dana, dok peludna hunjavica traje duže od dva tjedna.

Pročitajte još

Imate problema s alergijom? Evo nekih savjeta

Redovita pojava simptoma hunjavice posljednjih nekoliko godina u istom vremenskom razdoblju (proljeće, ljeto, jesen) upućuje na alergiju. Kod alergije se javlja intenzivan svrbež nosa, ušiju i kože, dok kod prehlade nema svrbeža. Kod peludne hunjavice nakon kihanja ne postoji olakšanje, dok kod prehlade kihanje donosi olakšanje simptoma. Kod takve hunjavice sluz je vodenasta i prozirna, a kod prehlade samo u početku bolesti.

''Simptomi koronavirusa i gripe obično su sustavni, odnosno pogađaju cijelo tijelo. Gripa i koronavirus pogađaju donje dišne puteve i druge sustave te vjerojatno neće uzrokovati curenje nosa, ali mogu uzrokovati grlobolju, kašalj, vrućicu i kratkoću daha. Potrebno je spomenuti da mnoge osobe koje pate od alergija također imaju astmu. Simptomi astme također mogu podsjećati na teže simptome COVID-19. Izuzetno je bitno da oboljeli od alergije i astme uzimaju redovito svoju terapiju te izbjegavaju alergene, kako bi bolest držali pod kontrolom'', rekla je dermatovenerologinja.

Peludnu hunjavicu je, kaže liječnica, potrebno početi liječiti na vrijeme, prije očekivanog početka tegoba, čime se sprječava, odnosno ublažava alergijska reakcija.  To postižemo preventivnim mjerama i terapijskim postupcima.

Preventivne mjere se odnose na izbjegavanje alergena i poboljšanje životnih uvjeta ili promjena sredine u kojoj živimo. Terapijski postupci podrazumijevaju primjenu lijekova (antihistaminici, vazokonstriktori, kortikosteroidi) i imunoterapiju. Najvažnija skupina lijekova u liječenju simptoma sezonskih alergija su antihistaminici.

''Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se i kortikosteroidi, koji se mogu primjenjivati u obliku spreja, a rjeđe u obliku tableta i injekcija. Primjenjujemo ih kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome bolesti. Za trajnije liječenje peludne hunjavice i alergijske astme koristi se hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija. To je postupak kojim se primjenom malih, stalno rastućih doza alergena na koje je bolesnik osjetljiv potiče razvoj torelancije na taj alergen'', ističe za Bljesak.info.

Mostarska liječnica dodaje da ova metoda liječenja osobito je uspješna kod mladih osoba s cjelogodišnjom ili teškom sezonskom peludnom hunjavicom i astmom.

Osim liječenja simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna i prevencija. Prva preventivna mjera je izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Postoji nekoliko savjeta za uspješno izbjegavanje sezonskih alergena:

• za vrijeme cvatnje biljaka savjetuje se držati zatvorene prozore stambenih prostorija i automobila za vrijeme vožnje
• savjetuje se izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u prirodi za vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima), boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer
• prostorije u kojima boravite provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima
• smanjiti izlaske izvan kuće za vrijeme suhih i vjetrovitih dana
• korisno je ugraditi klima uređaje jer smanjuju količinu peludi za 90%
• odjeću se preporuča sušiti u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peludi u stambene prostorije
• savjetuje se mijenjanje posteljnog rublja barem jedanput tjedno, uz prethodno pranje na visokoj temperaturi
• savjetuje se pranje kose svaku večer jer se peludna zrnca nakupljaju na vlasima kose te posljedično zadržavaju na posteljini
• izbjegavajte pušenje, sprejeve i slične iritanse jer pogoršavaju simptome alergije
• nosite naočale i kape jer ćete na taj način spriječiti prisustvo peluda u vašoj kosi kao i  kontakt s očima
• ograničite blizak kontakt s kućnim ljubimcima koji provode vrijeme vani

Klinička slika i vrijeme pojave simptoma, tvrdi, praćenjem peludnog kalendara pomoći će u postavljanju dijagnoze sezonskih alergija.

''Uzrok alergije potvrđuje se različitim testiranjima i pretragama među koje ubrajamo alergološko kožno testiranje na inhalatorne alergene kojim se nakon apliciranja vrlo malih količina standardiziranih otopina pročišćenih alergena u ili na kožu mjeri lokalna alergijska reakcija, krvnim pretragama kojim se određuje ukupna količina imunoglobulina IgE (RIST) i specifičnih IgE protutijela na pojedine alergene (RAST), citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile, određivanje broja eozinofilnih leukocita iz brisa nosa, iskašljaja i krvi'', rekla je za Bljesak.info liječnica.

Kod sumnje na razvoj alergijske astme, dodaje dermatovenerologinja Gunarić, potreban je pregled pulmologa, a u slučaju izraženijih očnih simptoma pregled oftalmologa.