O zdravstvu u HNŽ: Novca ima i za javne i privatne ustanove, nitko ne treba čekati na uslugu

Panel diskusija pod nazivom "Zajedno za bolje zdravstvo u HNŽ - vrijeme je za promjene!", koja je okupila ključne aktere iz različitih sektora kako bi zajednički raspravljali o izazovima i prilikama za unapređenje zdravstvenog sustava u ovoj županiji održana je danas u Mostaru.

Marin Bago, kao jedan od inicijatora ove diskusije, naglasio je kako je zdravstvo u HNŽ već dugi niz godina van zakonskih okvira te da samo zajedničkim naporima možemo ostvariti pozitivne promjene koje će poboljšati zdravstvene usluge i kvalitetu života svih naših građana.

Stvari su krenule na bolje...

''Prekršila su se sva tri stupa iz sva tri ključna zakona na kojima se temelji naše zdravstvo. Stupanj solidarnosti, plaćanje po obimu, vrsti i kvaliteti usluga i po Zakonu o pravima pacijenata Zdravstveno vijeće koliko okuplja jedan dio koji prati stanje vezano za prava pacijenata. Mnogi dokumenti nisu nikada bili doneseni, kao na primjer Plan i program mjera. To je mjera koju radi Zavod za javno zdravstvo, ono radi čitavu analizu zdravstvenog sustava, govori o listama čekanja, vrsti oboljenja, jedna dubinska analiza. Nakon toga Zavod zdravstvenog osiguranja to pretvori u novac, dakle u plaćanje usluga. To nikada prije nije bilo rađeno, iako je zakonska obveza. Zbog toga se i kreirao jedan određen kaos'', rekao je Bago uoči panel diskusije.

Naglasio je kako su stvari već sada krenule na bolje, te da su poprilično optimisti.

''Ključni dokumenti su u fazi izrade i na kraju ove godine bi se to sve moralo vratiti u zakonske okvire. To bi značilo da nema više lista čekanja, jer ako postoji lista čekanja znači da nije bilo dobro planirano. Ako postoji lista čekanja, onda se ubacuje privatni sektor. Pacijentu je svejedno gdje ide, ako imamo novca, a imamo i više nego što je dovoljno, nitko ne bi trebao čekati na uslugu. Znači, pacijent će moći ići sa zdravstvenom knjižicom i kod privatnika. Druga jako važna stvar jeste da se zdravstvene usluge plaćaju po obimu, vrsti i kvaliteti. To znači da će liječnici i medicinsko osoblje biti plaćeno po učinku. To iz temelja mijenja stanje u HNŽ. To nije naša ideja, to je zakonska obveza i svi su akteri trenutno na strani zakona. Nadamo se da će tijekom ove godine sve biti vraćeno u zakonske okvire i da će naše zdravstvo biti duplo bolje nego što je bilo'', naglasio je.

Naveo je kako je krajnji cilj da pacijent ne čeka, a pomaci su već vidljivi.

''Dakle, PET CT usluge već pacijenti mogu dobiti s knjižicom kod privatnika, a mi sad očekujemo i sve druge usluge, posebno dijagnostičke i da se uključi i privatni sektor jer to je naš ukupni zdravstveni potencijal. I javno i privatno zdravstvo zajedno. Pacijenta ne zanima gdje će, njega zanima da dobije pravovremeno i kvalitetnu uslugu i mislim da ćemo to zajedno postići'', dodao je.

Povjerenstvo za liste čekanja

Miljenko Bevanda, ministar zdravstva rada i socijalne skrbi HNŽ, naveo je kako nastoje prihvatiti sugestije koje su opravdane i gledaju zahtjeve onoliko koliko je nešto racionalno.

''Sve što bude u našoj mogućnosti, mi ćemo se truditi da zadovoljim naše pacijente jer su oni svima nama zajednički interes. Ja sam se potpuno okrenuo prema pitanjima naših pacijenata, i zajedno s ravnateljem Zavoda zdravstvenog osiguranja nastojim uskladiti sve ono što je u našoj mogućnosti tako da bi postigli bar neko zadovoljstvo. Nemoguće je sve promijeniti u jednom aktu. Na početku svog mandata razgovarao sam s Marinom Bagom, saslušao sve ono što su bile primjedbe na organizaciju zdravstva, mi smo već neke stvari pokrenuli'', naveo je županijski ministar.

Na upit o pitanju listi čekanja i uključivanja privatnog sektora u zdravstvu istaknuo je kako su određeni koraci već napravljeni poput Povjerenstva za liste čekanja.

''Već smo napravili Povjerenstvo za liste čekanja i tražimo od bolnica da nam i sve Klinike ispostave liste čekanja tako da bismo mi mogli odrediti prioritete i vidjeti u kom pravcu trebamo dalje ići. Ne možemo dozvoliti prevelike liste čekanja. Ranije je bio uvjet oko 90 dana za neke složene metode, tipa magneta, razumijemo opsežnost i nemogućnost bolnica da u svim trenutcima zadovolje, ali mi želimo to staviti u okvire pa da pacijenti budu zadovoljni. Radimo na tome, imamo i Povjerenstvo, i sigurno ćemo napraviti prioritete da se ne dešavaju takve stvari, ako je Ugovor potpisan onda se on mora i poštovati'', objasnio je Bevanda.

Djeca na čekanju

Predsjednik Udruge Down sindrom Mostar, Igor Ledić istaknuo je najbitnije probleme s kojima se suočavaju njihovi štićenici koji se tiču rane intervencije i samog napretka te djece.

''Ono što još uvijek nedostaje jeste kvalitetna rana intervencija, još uvijek se ne radi po normativima i standardima kakvi su u Europskoj uniji. Tako da mi još uvijek nismo vidjeli te pomake. Primjerice, Služba za psihofizičke govorne poteškoće još uvijek radi jednu smjenu, nema dovoljan broj stručnjaka u radu, velika je lista čekanja. Također, ono što je najvažnije, sama usluga nije kvalitetna, u smislu da nedostaje vrijeme koje je potrebno za dijete, a to je nekih 45 minuta do sat vremena po terapiji. Kod nas se i dalje radi oko pola sata, odnosno 20 do 25 minuta. Samim tim mi ne možemo tu djecu osposobiti da poslije mogu kvalitetno živjeti, ići u školu i uključiti se u život. Drugi problem koji mi uporno naglašavamo jeste fizijatrija, tu imamo velike liste čekanje. Naši štićenici čekaju na bobath tretmane oko dva do tri mjeseca a znamo da je kontinuitet je jako bitan i važan za osposobljavanje i napredak te djece'', rekao je Ledić i naglasio kako je neprihvatljivo je dijete mora čekati dva mjeseca da bi moglo nastaviti sa svojom terapijom.

Za svakog ima mjesta

Goran Đuzel, ravnatelj poliklinike Vitalis, o pitanju sudjelovanja ili nesudjelovanja privatnog sektora u HNŽ istaknuo je kako je na stvari višedesetljetna situacija gdje se privatno zdravstvo, po njemu, nepotrebno miče u stranu.

''Zapravo, zašto postoji uopće privatno zdravstvo? Mi da bi postojali, da bi stvorili nekakvu privatnu zdravstvenu ustanovu mi moramo dobiti pozitivna mišljenja od nadležnih institucija, Zavoda za javno zdravstvo, Liječničke komore i sve potrebne suglasnosti. Znači da je opravdano da privatna zdravstvena služba postoji. Mislim da postoji jedna isto neopravdana i negativna relacija između javnog i privatnog. Ja od samih početaka zagovaram stav – Javno zdravstvo, bez njega se ne smije, ne može i ne treba. No, činjenica je da je ono napregnuto, da je prezauzeto a imamo na dohvat ruke ustanove i institucije koje mogu pružiti sve ono za što se ovi ljudi ovdje danas zalažu. Imamo nekoliko segmenata koji su nam poluprazni, a veliki su zahtjevi za tim uslugama. Apsolutno podržavam da ljudi s knjižicama mogu koristiti usluge privatnog sektora. Mi u zdravstvu imamo dovoljno novaca za sve ustanove, što je u pozadini, ne bih ulazio u to. Možemo sve omogućiti, ne samo naša ustanova, za svakog ima mjesta'', rekao je Đuzel.