Pandemija će trajati 7 godina zbog natezanja s cjepivom

Svi silno želimo da pandemija koronavirusa što prije završi, no to se neće dogoditi još mnogo godina ako najbogatije države ne podijele svoje količine cjepiva s ostatkom svijeta, složni su zdravstveni stručnjaci.

Po podacima Ujedinjenih naroda, do sredine veljače ove godine cjepivo je primio 191 milijun stanovnika svijeta, no više od tri četvrtine otpada na stanovnike samo 10 zemalja.

Nasuprot tomu, u istome razdoblju, u otprilike 130 država svijeta u kojima sveukupno žive oko dvije i pol milijarde ljudi nije cijepljen nitko - niti jedna jedina osoba, piše portal ScienceAlert. Stručnjak za javno zdravstvo i profesor na Sveučilištu Duke, Gavin Yamey još je jedan u nizu zabrinutih znanstvenika i medicinskih radnika koji pozivaju bogate države da prestanu 'gomilati' cjepivo protiv covida-19 samo za svoje građane.

U nedavnom komentaru objavljenom u prestižnom časopisu 'Nature', Yamey je upotrijebio primjer teorije igara da bi pojasnio zbog čega je 'nacionalizam cjepiva' u konačnici sebičan i samoporažavajuć. Yamey smatra da bi se pandemija, nastave li najbogatije zemlje svijeta gomilati cjepivo, mogla otegnuti na još sedam godina.

Profit

"U globalnom zdravstvu postoji mantra po kojoj izbijanje pandemije bilo gdje u svijetu može rezultirati njezinim izbijanjem posvuda. Zbog toga nam je svima u interesu da, kao međunarodna zajednica počnemo dijeliti doze svima jer ćemo samo tako zajamčiti globalnu opskrbu cjepivom", rekao je Yamey za Nature.

Postoje razni načini kojima se može zajamčiti jednak pristup cjepivima protiv covida-19 svima u svijetu i pritom ulagati i ostvariti profit. Primjerice, sklapanje sporazuma između proizvođača i bogatih država moglo bi pridonijeti širenju globalne opskrbe i omogućiti proizvodnju cjepiva drugdje u svijetu.

"Kao nacije, mi smo poput brodova u oceanu. Naime, zajedno se uzdižemo i padamo", kaže Yamey.

Novi program globalnog pristupa covid-19 cjepivima, Covax, smatra dobrim primjerom koji nas sve može održati na površini u vremenima bez presedana. Covax program Svjetske zdravstvene organizacije glavni je plan za cijepljenje ljudi u siromašnim i zemljama sa srednjim prihodima širom svijeta. Cilj mu je da se do kraja 2021. isporuči najmanje dvije milijarde doza kako bi se pokrilo 20 posto najugroženijih u 91 zemlji svijeta, uglavnom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Dosad se Covaxu pridružilo oko 190 država, no na kraju su brojne bogate države cjepivo kupile izravno od dobavljača, a ne putem bazena kupaca, što znači da je 16 posto svjetske populacije kupilo više od polovice svih dostupnih doza. Sporazum između ministarstva zdravstva i socijalnih usluga Sjedinjenih Država (HHS) i Pfizer/BioNtecha, primjerice, zamišljen je u korist SAD-a i Pfizera, "ali nikoga drugog", upozorio je američki znanstvenik.

Prvo meni

Ovakav pristup, koji Yarney i njegovi kolege nazivaju "prvo meni", glavna je prijetnja postizanju kolektivnog imuniteta na globalnoj razini. Na taj se način mnogi ljudi u startu osuđuju na smrt i bolest, jednostavno zbog mjesta gdje su rođeni, a istodobno se virusu pruža prilika da mutira do te mjere da više neće reagirati na dostupna cjepiva. "Nema načina kojim bi se bogatije zemlje mogle spriječiti u ovakvom ponašanju, no Covax bi mogao utjecati na način na koji se sklapaju poslovi, tako da od njih koristi imaju i siromašnije države i da prestane "grabež", smatraju Yamey i njegovi kolege koji su svoje stavove objavili u časopisu BMJ Global Health. Britanski znanstvenik smatra da bi bogatije države trebale što prije podijeliti cjepivo sa siromašnijim.

Na svakih devet doza koje daju svojim građanima, predlaže ustupanje jedne doze Covaxu. Priznaje da to bez sumnje nije najbolja solucija, no smatra da je takav potez dobar "u sklopu onoga što je trenutačno moguće napraviti" te bi mogao zaustaviti pojavu budućih varijanti koronavirusa i širenje pandemije. Takav bi pristup istodobno mogao svijetu uštedjeti puno novca.

Nedavno je istraživanje pokazalo da bi, ako se stanovnici siromašnih država ne cijepe kroz nekoliko godina, globalno gospodarstvo moglo izgubiti čak 9 bilijuna američkih dolara zbog poremećaja u globalnim lancima opskrbe, a bogate bi nacije snosile polovinu tog troška. Uspostavljanje temeljnih zdravstvenih sustava koji rezultiraju poboljšanjem globalne opskrbe cjepivom, utječu na kvalitetnije usklađivanje lanca opskrbe i artikuliraju vodeća načela, tako da korist koju bi trebali imati svi građani svijeta nije samo ispravna stvar u etičkom ili ekonomskom smislu, već je i najbolji način da se konačno suzbije širanje pandemije posvuda u svijetu, zaključio je Yarney.