Ove crte lica mogu otkriti rizik od demencije, znanstvenici kažu da je 2,5 puta veći

Bore su prirodni dio starenja, ali neke mogu otkriti više od vaše dobi.

Vranine ili kokošje noge, kako ih nazivaju, bore su koje bi mogle bi biti rani znak upozorenja na demenciju, tvrde znanstvenici.

Znanstvenici su također otkrili da će ljudi koji izgledaju starije nego što stvarno jesu vjerojatnije imati simptome kognitivnog pada, što može biti nagovještaj bolesti koja napada mozak.

U izvještaju za časopis Alzheimer's Research and Therapy, napisali su: "Starenje lica, subjektivno i objektivno, može biti pokazatelj kognitivnog pada i rizika od demencije kod starijih osoba".

"Otkrili smo da je visoko percipirana starost lica povezana s visokim rizikom od kognitivnog oštećenja i demencije", dodali su.

U svijetu 50 milijuna ljudi s demencijom

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu živi preko 50 milijuna osoba s demencijom i prosječno je svake godine preko 10 milijuna novooboljelih. 

U dvodijelnoj studiji, istraživači s kineskog sveučilišta Fudan analizirali su podatke 200 000 muškaraca i žena. Tijekom prve faze, sudionici prosječne dobi od 64 godine upitani su misle li drugi za njih da izgledaju mlađe, starije ili otprilike te dobi koje jesu.

U razdoblju od 12 godina zabilježeno je oko 6000 slučajeva demencije. Oni za koje se smatralo da izgledaju starije imali su 61 posto veću vjerojatnost da će razviti demenciju.

Oni su imali i 23 posto veću vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest, najčešći oblik demencije, a 74 posto veću vjerojatnost da će imati neodređene vrste demencije.

U drugom dijelu studije, istraživači su fotografirali 612 muškaraca i žena, u prosjeku starih 63 godine, i analizirali slike kako bi proučili značajke povezane s dobi .

Otkrili su da su bore na gornjim dijelovima obraza i oko očiju (tzv. vranine noge) povezane s kognitivnim oštećenjem, pri čemu je 2,5 puta veća vjerojatnost da će osobe koje imaju više ovih bora imati simptome kognitivnog pada.

Jedna teorija koju su predložili stručnjaci jest da pretjerano izlaganje suncu može naškoditi i koži i kognitivnom zdravlju.

Prethodne studije na životinjama pokazuju da bi starenje kože izazvano UV zračenjem moglo utjecati na neuroimunološki sustav, koji igra ulogu u zaštiti moždanih stanica.

Rezultati istraživanja objavljeni su nakon što je lekanemab, prvi lijek za Alzheimerovu bolest, za kojeg je utvrđeno da usporava napredovanje ranog stadija Alzheimerove bolesti, odobren za upotrebu u EU.

Prije pet mjeseci taj je lijek dobio odbijenicu u Europi s obrazloženjem da su rizici – krvarenje i oticanje u mozgu, veći od potencijalnih koristi za širu populaciju.

Proizvođači, japanska farmaceutska tvrtka Eisai i američki Biogen, zatražili su drugo mišljenje, koje je rezultiralo pozitivnim odgovorom EMA-e.

Nakon ponovnog ispitivanja utvrđeno je da neki ljudi u ranim fazama bolesti “mogu imati koristi od lijeka”. Regulator zahtijeva da pacijenti prolaze MRI pretrage u raznim fazama tretmana kako bi se provjerile eventualne abnormalnosti.

Lecanemab, prodavan pod nazivom Leqembi, prvi je lijek na tržištu Europske unije koji cilja osnovne procese Alzheimerove bolesti, umjesto da samo liječi simptome.

Europska komisija, koja je izdaje odobrenje da bi lijek mogao na tržište EU, obično slijedi mišljenje EMA-e. Lijek je već odobren u Sjedinjenim Državama i Britaniji, ali ne i u Australiji.

Ispitivanja koja su započela u rujnu 2021. pokazala su da može usporiti kognitivni pad za oko četvrtinu kod pacijenata s ranom Alzheimerovom bolešću tijekom 18 mjeseci.

Nova era liječenja Alzheimerove bolesti

Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom Leqembi, a sadrži antitijela koja uklanjaju plakove ili nakupine toksičnog proteina beta amiloida iz mozga. Procjenjuje se da oko 5,4 milijuna osoba u EU ima indikacije za liječenje lekanemabom, a u Hrvatskoj s Alzheimerom živi oko 70 000 osoba. Godišnja terapija u SAD-u košta oko 26 500 dolara, a tek će vidjeti hoće li toliko koštati i u Europi.

"Vjerojatno smo stupili u novu eru mogućeg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka", ocijenio je u razgovoru za Hinu dr. Nenad Bogdanović, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveučilišnoj bolnici u Stockholmu.

Ideja o ovom načinu borbe protiv Alzheimera nastala je još krajem prošlog tisućljeća, točnije 1999. godine.

Nakon toga, eksperimentalne studije na miševima pokazalo se da se patološke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida, piše The Sun. 

U normalnim fiziološkim procesima taj se protein stvara i razgrađuje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz još uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokujući njegovu degeneraciju i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bolešću genetska je greška uzrok nakupljanja patoloških promjena.

"Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog povećane proizvodnje ili zbog oslabljenog čišćenja tog proteina u mozgu ili zbog obostranog mehanizma. Davanjem antitijela (novih čistača), višak amiloida uspješno se odstranjuje, što je potvrđeno u i eksperimentalnim studijama", navodi Bogdanović za Hinu. Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je učinkovitost ove "hipoteze čišćenja".