Kako se "skriti" od "čike" Alzheimera

Danas se obilježava Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Tim povodom, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine objavio je prigodnu izjavu Elvedine Žiga, dr. med. iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koja govori o faktorima rizika za nastanak Alzheimerove bolesti, znakovima bolesti i načinima kojima se postiže smanjenje rizika.

Svakog 21. rujna obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koju je početkom 20. stoljeća otkrio njemački psihijatar i neuropatolog dr. Alois Alzheimer. U svijetu od ove bolesti boluje više od 55 milijuna ljudi, a svakih 3 sekunde pojavi se novi slučaj.

Alzheimerova bolest najčešće se javlja u dobi iznad 65 godina, a uzrok joj je nepoznat. Karakterizira je nakupljanje tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja i postupnog propadanja moždanih živčanih stanica (neurona), ključnih za sve ljudske aktivnosti. Prvi neuroni koji bivaju oštećeni nalaze se u dijelovima mozga odgovornima za pamćenje, jezik i razumijevanje jezika, pažnju, rasuđivanje i orijentaciju, zbog čega su prvi simptomi Alzheimerove bolesti obično problemi s tim funkcijama (kognitivni problemi). Također se mogu javiti promjene u raspoloženju, osobnosti ili ponašanju, poput apatije, zbunjenosti te pojačane sumnjičavosti i straha.

Kako se promjene šire u mozgu, u teškom stadiju bolesti oboljeli ne mogu hodati, samostalno se hraniti ili obavljati druge svakodnevne aktivnosti te mogu postati inkontinentni, odnosno izgubiti kontrolu nad mokrenjem i pražnjenjem crijeva. U ovoj fazi potpuno je izgubljeno kratkoročno i dugoročno pamćenje, kod nekih se javljaju poteškoće s gutanjem, povećava se rizik od pothranjenosti, upale pluća (osobito zbog aspiracije) te nastanka dekubitusa. Pacijenti tada u potpunosti ovise o drugima i najčešće se smještaju u specijalizirane ustanove.

Rizični faktori za nastanak Alzheimerove bolesti dijele se na promjenjive i nepromjenjive.

Nepromjenjivi (na koje ne možemo utjecati) su:

- Dob – najjači pojedinačni rizik (rizik značajno raste nakon 65. godine)1

- Nasljedni faktori

- Spol – žene imaju nešto veći rizik (djelomično zbog duljeg životnog vijeka)

- Obiteljska anamneza demencije – posebno važno ako su roditelji ili braća/sestre oboljeli

- Promjenjivi rizični faktori (na koje se može utjecati) su:

- Socijalni – socijalna izolacija, usamljenost

Kognitivni – nedostatak mentalne aktivnosti i angažmana (npr. čitanje, učenje, društvene aktivnosti)

Zdravstveni – kardiovaskularni rizici: hipertenzija, koronarna bolest srca, dijabetes, hiperlipidemija, pretilost, moždani udar i druge cerebrovaskularne bolesti, ozljede glave, depresija, osjetni gubici, osobito gubitak sluha (povezan s većim rizikom od demencije)

Faktori životnog stila – tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana (npr. visok unos zasićenih masti i šećera, manjak omega-3 masnih kiselina i povrća), pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nedovoljno sna i poremećaji spavanja

Nažalost, Alzheimerova bolest i dalje je neizlječiva, no postojeći standardni lijekovi usporavaju njezino napredovanje, uz individualiziranu primjenu nefarmakoloških metoda poput tjelesnih vježbi, radne terapije, muzikoterapije i grupne terapije.

Budući je djelovanje lijekova učinkovitije kod osoba s blagim oblikom Alzheimerove bolesti, vrlo je važno na vrijeme prepoznati rane znakove i postaviti dijagnozu.

Rani znakovi Alzheimerove bolesti su:

- poteškoće s pamćenjem, gubitak sjećanja na nedavne događaje

- poremećaji mišljenja (nerazumijevanje pojmova)

- poteškoće u obavljanju do tada poznatih zadataka

- poteškoće u govoru (traženje riječi, zamjene neodgovarajućim), pisanju i čitanju

- osamljivanje, povlačenje iz društvenih aktivnosti

- gubitak orijentacije u vremenu i prostoru

- učestalo gubljenje i zametanje stvari

- promjene u ponašanju i raspoloženju

Iako ne postoji dokazana metoda za sprječavanje Alzheimerove bolesti, postoje načini za smanjenje rizika:

- Kontrolirajte visoki krvni tlak

- Održavajte zdravu tjelesnu težinu

- Kontrolirajte razinu šećera u krvi, razgovarajte s liječnikom o smanjenju rizika od dijabetesa ili boljoj kontroli bolesti

- Prestanite pušiti

- Osigurajte dovoljno kvalitetnog sna; potražite liječenje za poremećaje spavanja, ako ih imate

- Zdravo se hranite s naglaskom na voće, povrće, integralne žitarice, ribu, piletinu, orašaste plodove, mahunarke i zdrave masnoće poput maslinova ulja, a ograničite zasićene masti, crveno meso i šećer

- Ostanite mentalno, tjelesno i društveno aktivni

- Brinite o svom mentalnom i tjelesnom zdravlju i potražite pomoć ako imate zdravstvene tegobe

- Čuvajte sluh i liječite probleme sa sluhom; koristite slušni aparat ako je potreban

- Izbjegavajte ozljede glave (npr. koristite sigurnosni pojas, nosite kacigu pri bavljenju sportom i spriječite padove u domu smanjenjem nereda i poboljšanjem rasvjete)

Pravilnim životnim navikama i brigom o zdravlju smanjuje se rizik od nastanka Alzheimerove bolesti.