Ove 3 moćne proljetne biljke čiste jetru i vraćaju energiju

U šarenilu prirode koje nas u svibnju obasipa zelenilom, mirisima i bojama, kriju se i tri čudesne biljke koje mnogi olako zanemaruju, a naše su bake znale cijeniti njihovu vrijednost.

Kopriva, maslačak i bazga više su od običnog korova – one su darovi prirode koji upravo u ovom razdoblju nude najviše ljekovitih svojstava.

Branje u ovo doba godine znači da ćemo iskoristiti najjaču koncentraciju njihovih aktivnih sastojaka, i to prije nego što ih sunce, toplina i prolazak vremena učine manje učinkovitima.

Kopriva - zelena kraljica detoksikacije

Kopriva (Urtica dioica) je biljka koju ćete prepoznati po nazubljenim listovima i sitnim dlačicama koje pri dodiru izazivaju peckanje.

Raste uz rubove šuma, polja i uz potoke, a najhranjivija je dok je mlada, što je upravo i sada u svibnju. Ono što je čini posebnom jest njezin bogat sastav: željezo, kalcij, magnezij, vitamini C, A i K te obilje klorofila.

Kopriva je poznata po svom snažnom pročišćavajućem djelovanju. Stimulira rad jetre i bubrega, potiče izbacivanje toksina iz tijela i pomaže kod anemije. Redovito konzumiranje koprive jača imunitet, poboljšava krvnu sliku, ublažava simptome alergija i reumatskih bolesti.

Kako je koristiti?

Kopriva se može pripremiti na nekoliko načina, a ovo su naši prijedlozi.

Čaj od koprive: Dvije čajne žličice svježih ili sušenih listova prelijte s 2 dl kipuće vode, ostavite 10 minuta, procijedite i pijte toplo, idealno ujutro natašte.

Juha od koprive: Mlade listove kratko prokuhajte i dodajte im krumpir, mrkvu, začine i maslinovo ulje. Dobit ćete ukusnu, zdravu i okrepljujuću juhu.

Pesto od koprive: Blanširajte listove, ocijedite ih i izmiksajte s orasima, češnjakom, maslinovim uljem i limunovim sokom. Poslužite uz tjesteninu ili kao namaz.

Bazga - mirisno blago iz prirode

Bazga (Sambucus nigra) počinje cvjetati početkom svibnja, a miris njezinih bijelih, nježnih cvjetova odmah priziva djetinjstvo, sirupe i mirne dane na selu. Raste kao grm ili manje drvo uz putove, u šumarcima i na obroncima. Cvjetovi se beru tijekom suhih i sunčanih dana, kad su potpuno rascvjetani.

Bazga je poznata po snažnom djelovanju na imunološki sustav, osobito u borbi protiv prehlada i viroza. Cvjetovi imaju protuupalna i antivirusna svojstva, pomažu kod kašlja, snižavaju temperaturu i potiču znojenje. Djeluje i diuretički, a pomaže i kod probavnih tegoba.

Kako je koristiti?

Evo kako je možete unijeti u svoju proljetnu rutinu.

Sirup od bazge: Ovo je poznati recept za sirup od bazge koji već godinama izdvajate kao najbolji, a možete probati i ovaj recept za sirup od bazge s posebnim dodatkom.

Čaj od bazge: Sušeni cvjetovi bazge (1 žlica) preliju se kipućom vodom, ostave 10 minuta i procijede. Čaj pomaže kod prehlada, groznice i upala sinusa. Jednom osušene cvjetove možete koristiti tijekom ostatka godine.

Pohani cvjetovi bazge: Cijele cvjetove umočite u tijesto za palačinke i ispržite kratko na ulju. Miris i okus će vas oduševiti.

Prilikom branja ovih biljaka važno je na umu imati nekoliko stvari. Prije svega, izbjegavajte zagađena područja, te nikada ne berite biljke uz ceste, tvornice ili druga područja gdje su mogle doći u doticaj s pesticidima.

Berite samo onoliko koliko vam treba, nikada cijelu biljku. Time poštujete prirodu i ostavljate nešto i za pčele i druge biljke.

Kada su u pitanju cvjetovi bazge, berite ih rano ujutro kada su puni peluda. Ne perite ih vodom jer ćete tako izgubiti dio mirisa i ljekovitih sastojaka – samo lagano otresite eventualne kukce.

Biljke sušite na sjenovitom i prozračnom mjestu, nikako na izravnom suncu. Čuvajte ih u papirnatim vrećicama ili staklenkama.

Maslačak - cvijet koji iscjeljuje

Maslačak (Taraxacum officinale) je jedna od najrasprostranjenijih biljaka kod nas – žute glavice u travnju i svibnju krase livade, parkove i travnjake.

No ono što je njegova posebna prednost jest to što je čitav jestiv i ljekovit, od korijena do cvijeta. Njegov gorki okus nije svima drag, ali upravo tvari koje nose tu gorčinu snažno djeluju na jetru i probavni sustav.

Maslačak potiče izlučivanje žuči, pomaže kod problema s probavom, nadutošću i detoksikacijom organizma. Dobar je za bubrege jer djeluje diuretički, ali ne iscrpljuje kalij iz tijela kao neki farmaceutski diuretici. Bogat je vitaminima A, C i K, te antioksidansima.

Kako ga koristiti?

Evo naših prijedloga kako ga možete uvrstiti u prehranu.

Salata od maslačka: Mladi listovi (uberite ih prije cvatnje ili vrlo rano ujutro) mogu se jesti sirovi, pomiješani s kuhanim jajima, mladim lukom i preljevom od jabučnog octa i maslinovog ulja.

Med od maslačka: Cvjetove skuhajte s vodom i limunom, procijedite, dodajte šećer i kuhajte dok se ne zgusne u sirup. Nakon toga ga držite na tamnom mjestu, daleko od sunčeve svjetlosti.

Upravo sada sve tri biljke dostižu svoj vrhunac

Čaj od korijena maslačka: Osušen i pržen korijen maslačka priprema se kao zamjena za kavu, a djeluje na čišćenje jetre i bubrega, piše Zadovoljna.hr. 

Naprosto osušite korijen ili u pećnici ili na otvorenom suhom prostoru nekoliko dana, sameljite i prelijte kipućom vodom.