Može li slezena puknuti bez upozorenja? Opasnost od nje može biti kobna

Slezena je organ o kojem se rijetko razmišlja sve dok ne nastanu ozbiljni problemi, a zapravo ima važnu ulogu u održavanju zdravlja organizma.

Smještena je u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine, neposredno ispod rebara i uz želudac, i dio je limfnog sustava.

Iako nije nužna za preživljavanje kao neki drugi organi, njezina funkcija u filtriranju krvi i obrani od infekcija čini je izuzetno važnom.

Glavna uloga slezene je filtriranje krvi,  uklanja stare ili oštećene crvene krvne stanice, sudjeluje u skladištenju trombocita i pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv bakterija i virusa.

Upravo zbog bogate prokrvljenosti i strukture, riječ je o organu koji je osjetljiv na ozljede, a u određenim situacijama može doći i do njezina puknuća, što predstavlja hitno, potencijalno životno ugrožavajuće stanje.

Može li slezena puknuti "odjednom"?

Puknuće slezene, medicinski poznato kao ruptura slezene, najčešće se ne događa bez razloga. U većini slučajeva riječ je o posljedici traume, poput prometne nesreće, pada ili udarca u trbuh.

Međutim, postoje situacije u kojima slezena može puknuti i bez očite vanjske ozljede, što se naziva spontana ruptura, piše Apollo hospitals.

Takvi slučajevi obično su povezani s prethodno povećanom ili oslabljenom slezenom. Povećanje slezene, poznato kao splenomegalija, može nastati zbog različitih bolesti, infekcija, hematoloških poremećaja ili bolesti jetre.

Kada je slezena povećana, njezina kapsula postaje napetija i osjetljivija, pa čak i manji udarac ili nagli pokret mogu dovesti do puknuća.

U rijetkim slučajevima, ruptura se može dogoditi i bez ikakvog jasnog okidača, osobito kod osoba koje imaju određene infekcije ili tumorske bolesti.

To je razlog zašto liječnici ozbiljno shvaćaju svako povećanje slezene i prate stanje pacijenta.

Koje bolesti najčešće pogađaju slezenu?

Slezena može biti zahvaćena različitim bolestima, a mnoge od njih dugo ne uzrokuju jasne simptome. Jedna od najčešćih promjena je već spomenuta splenomegalija, koja sama po sebi nije bolest, već znak da se u tijelu događa nešto drugo, prenosi Apollo hospitals.

Infekcije su čest uzrok povećanja slezene. Primjerice, mononukleoza često dovodi do značajnog povećanja slezene, zbog čega se pacijentima savjetuje izbjegavanje fizičkih aktivnosti kako bi se spriječila ruptura. Slično vrijedi i za druge infekcije poput malarije ili bakterijskih bolesti.

Hematološki poremećaji također mogu zahvatiti slezenu. Bolesti poput leukemija i limfom mogu uzrokovati njezino povećanje i promjenu funkcije.

U tim slučajevima slezena može postati preaktivna, što dovodi do pojačanog razgradnje krvnih stanica, stanje poznato kao hipersplenizam.

Kod kroničnih bolesti jetre, osobito ciroza jetre, dolazi do zastoja krvi u slezeni, što također uzrokuje njezino povećanje. Osim toga, mogu se pojaviti ciste, apscesi ili tumori slezene, iako su oni rjeđi.

Kako prepoznati da nešto nije u redu?

Problemi sa slezenom često se razvijaju tiho. Blago povećanje slezene može proći potpuno neprimijećeno, ali kako organ raste, mogu se javiti određeni simptomi.

Osoba može osjećati nelagodu ili bol u gornjem lijevom dijelu trbuha, koja se ponekad širi prema lijevom ramenu. Taj simptom može biti posebno važan znak kod mogućeg puknuća.

Osjećaj sitosti nakon male količine hrane također je čest, jer povećana slezena pritišće želudac. Uz to, mogu se pojaviti umor, slabost i povećana sklonost infekcijama, što je povezano s poremećajem imunološke funkcije.

Kod rupture slezene simptomi su nagli i ozbiljni. Javlja se jaka bol u trbuhu, pad krvnog tlaka, ubrzan puls, vrtoglavica i mogući gubitak svijesti. To su znakovi unutarnjeg krvarenja i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Koliko je puknuće slezene opasno?

Ruptura slezene smatra se hitnim medicinskim stanjem. Zbog bogate opskrbe krvlju, čak i manja puknuća mogu dovesti do značajnog unutarnjeg krvarenja u vrlo kratkom vremenu. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do šoka i smrti.

Liječenje ovisi o težini ozljede. U blažim slučajevima moguće je konzervativno liječenje uz strogo praćenje, dok teži slučajevi zahtijevaju kirurški zahvat. U nekim situacijama potrebno je ukloniti slezenu, postupak poznat kao splenektomija.

Iako se bez slezene može živjeti, takve osobe imaju povećan rizik od određenih infekcija, pa je važno dugoročno praćenje i preventivne mjere, uključujući cijepljenje.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Svaka bol u gornjem lijevom dijelu trbuha koja ne prolazi, osobito ako je praćena vrtoglavicom, slabošću ili ubrzanim pulsom, zahtijeva liječničku procjenu, piše Slobodna Dalmacija. 

Također, osobe kojima je dijagnosticirana povećana slezena trebaju izbjegavati fizičke napore i kontaktne sportove, jer je rizik od puknuća povećan.

Redoviti pregledi i dijagnostičke metode poput ultrazvuka ili CT-a omogućuju praćenje veličine i stanja slezene te pravovremeno reagiranje.