Možda imate opasno visok kolesterol, a niste ni svjesni – ovo su znakovi

Kolesterol je vrsta masnoće neophodna u izgradnji stanice. Također sudjeluje u metaboličkim procesima izmjene tvari poput sinteze spolnih hormona i hormona nadbubrežne žlijezde i vitamina D te pomaže u probavi i apsorpciji masti. Zaključak se nameće sam od sebe – nije svaki kolesterol loš, ali onaj povišen – je.

Njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da se čak oko 80 posto sintetizira u jetri, a samo 20 posto unosimo. No mnogi u tome pretjeraju. Masna hrana, nekretanje, prekomjerna težina, pušenje i alkohol brzo će vam napraviti problem. Još veći problem je što povišen kolesterol nema mnogo simptoma pa su mnoofi nesvjesni da ga imaju

To vas pak može izložiti povećanom riziku od srčanog ili moždanog udara. Kako biste provjerili imate li ga morate izvaditi krv, a to bi svakako trebali učiniti imate li više od 40 godina, previše kilograma ili probleme s kolesterolom ili srčanim problemima u obitelji.

• Kako spriječiti visoki kolesterol
• smanjite unos masne hrane
• jedite više hrane s nezasićenim mastima, poput lososa, kruha od cjelovitih žitarica, voća i povrća
• vježbajte najmanje dva i pol sata tjedno
• prestani pušiti
• smanjite alkohol

Simptomi visokog kolesterola

Iako će mnogi saznati da imaju ovaj problem tek kad odu liječniku zbog problema koje je previsok kolesterol urokovao, postoje neki simptomi koji mogu upaliti alarm. Pogotovo ako ste u rizičnoj skupini.

• oticanje donjeg dijela nogu i zglobova
• oticanje stopala ili dlanova
• osjećaj težine u nogama
• bol u listovima i bedrima
• osjećaj pečenja u gornjem dijelu abdomena, posebno nakon masne hrane.

Smatra se kako je uredna vrijednost kolesterola za zdravog pojedinca manja od 5 mmol/L. Svaka vrijednost iznad navedene i kod zdravog pojedinca potiče nakupljanje kolesterola u stijenci krvne žile, stoji na plivazdravlje,hr

LDL i HDL kolesterol

LDL-čestice ili lipoproteini male gustoće prenose kolesterol iz jetre do stanica. Prilikom analize krvi mjeri se njihova koliina, a obzirom da je taj broj direktno povezan s brzinom taloženja kolesterola u stijenke krvnih naziva se “lošim” kolesterolom. Razina LDL-a u krvi je najvažniji parametar za liječnike, važniji i od ukupne razine kolesterola.

HDL-čestice, tj. lipoproteini velike gustoće, sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Tako smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola u stijenci krvnih žila i razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”, no nažalost još ne postoje lijekovi koji će dovoljno povisiti vrijednost HDL-a kako bi nadjačao loš utjecaj LDL-a.