Mitovi i činjenice o kolesterolu: Što stvarno trebate znati?

U 2023. u Hrvatskoj 19.937 osoba umrlo je od posljedica kardiovaskularnih bolesti, navode podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Te su godine kardiovaskularne bolesti u RH bile uzrok smrti 43,3 posto umrlih žena (11.098) te 34,5 posto umrlih muškaraca (8839).

Čak 23 posto svih prijevremenih smrti u Hrvatskoj uzrokovala je neka kardiovaskularna bolest, kao i 39 posto ukupne smrtnosti. A iako je riječ o vrlo raširenom problemu, još uvijek postoji niz mitova o kolesterolu, koji je u određenim oblicima i razinama jedan od najvažnijih čimbenika kardiovaskularnog rizika, prenosi Hina. 

Mit – Sav je kolesterol loš

Činjenica je da su neke vrste kolesterola neophodne za dobro zdravlje. Kolesterol stabilizira stanične membrane, podupire proizvodnju steroidnih hormona kao što su kortizol, testosteron i estrogen te pomaže u prirodnim procesima ozdravljenja. Također, pomaže u proizvodnji vitamina D kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, bori se protiv upala i štiti živce.

Dvije vrste lipoproteina prenose kolesterol kroz tijelo: lipoprotein niske gustoće (LDL), kolokvijalno nazvani "lošim" kolesterolom i lipoproteini visoke gustoće (HDL) koje se smatra "dobrim" kolesterolom, navodi se na stranicama američkih Centara za kontrolu i prevenciju.

LDL djeluje kao ljekovito sredstvo i gradivni blok za regeneraciju stanica. Međutim, kada LDL oksidira, to je štetno.

Oksidirani LDL uzrokuje upalu i nakupljanje plaka u arterijama, što pridonosi aterosklerozi – ključnom pokretaču bolesti srca.

HDL, ili "dobar" kolesterol, prenosi LDL kolesterol natrag u jetru. Jetra ga zatim ispire iz tijela. Visoke razine HDL kolesterola mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Razinom kolesterola u krvi potrebno je upravljati prvenstveno u kontekstu metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije ili drugih čimbenika kardiovaskularnog rizika.

Mit – Osjetit ću da imam visok kolesterol

Činjenica je da obično ne postoje znakovi upozorenja za visoki kolesterol Možda nećete znati da imate nezdravu razinu kolesterola sve dok ne bude prekasno – kada doživite srčani ili moždani udar. Zato je jako važno provjeriti razinu kolesterola barem svakih pet godina.

Osobe koje imaju bolesti srca, dijabetes ili obiteljsku povijest visokog kolesterola moraju češće provjeravati kolesterol;

Djeca trebaju provjeriti kolesterol barem jednom u dobi od 7 do 11 godina;

Mladi bi trebali provjeravati kolesterol između 17. i 21. godine;

Djeca koja imaju pretilost ili dijabetes trebaju češće provjeravati kolesterol;

Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola, da bi bila normalna, trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L. Preporučena vrijednost LDL-kolesterola trebala bi biti manja od 3,0 mmol/L. HLD kolesterol trebao bi biti viši pa su bolje vrijednosti barem 1,0 mmol/L.

Mit – Ne mogu promijeniti razinu kolesterola

Možete učiniti puno toga kako biste poboljšali razinu kolesterola i održali je u zdravom rasponu!

Redovito vježbanje poboljšava metabolizam masti u jetri i povećava HDL (dobar) kolesterol.

Ostanite dobro hidrirani kako biste podržali proizvodnju žuči i izlučivanje lošeg kolesterola.

Upravljanje stresom smanjuje razinu kortizola koji inače može potaknuti upalu, promijeniti metabolizam masti i poremetiti ravnotežu kolesterola.

Izbjegavajte pušenje kako biste smanjili oksidativni stres i upalu, koji pridonose neravnoteži kolesterola.

Imajte na umu genetske čimbenike, jer oni mogu utjecati na metabolizam i zahtijevaju personalizirani pristup kontroli kolesterola.

Birajte zdravu hranu. Ograničite konzumaciju namirnica s visokim udjelom zasićenih masti. Odaberite hranu prirodno bogatu vlaknima i nezasićenim mastima.

Mit – Ne trebaju mi statini ili drugi lijekovi za moj kolesterol

Mnogi od nas mogu postići dobre razine kolesterola odabirom zdrave hrane i dovoljnom tjelesnom aktivnošću, no neki moraju uzimati lijekove – statine za snižavanje razine kolesterola.

Osobe s porodičnom hiperkolesterolemijom – nasljednim poremećajem metabolizma lipida koji dovodi do izrazito visoke koncentracije lipoproteina niske gustoće (LDL) zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola. Koncentracija LDL-kolesterola u krvi ovih bolesnika povećana je od djetinjstva.

Oboljeli su u 20 puta većem riziku od kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Ako se ne liječe, razina kolesterola nastavit će se pogoršavati. To uvelike povećava rizik od bolesti srca, srčanog i moždanog udara u mladoj dobi.

Osobe s kardiovaskularnim bolestima – možda već imaju sužene arterije zbog previše plaka. Lijekovi koji snižavaju kolesterol mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanog ili moždanog udara

Osobe s dijabetesom – jer ova bolest snižava razinu HDL kolesterola i podiže razinu "lošeg" kolesterola. Ova kombinacija povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Istina – Jetra ima ključnu ulogu

Visoke razine upale potiču jetru da otpusti više LDL kolesterola u oštećena tkiva. Kako biste smanjili sustavnu upalu, konzumirajte protuupalnu prehranu bogatu omega-3 masnoćama (kao što su masna riba i sjemenke lana) i antioksidansima (bobičasto voće, kurkuma i zeleni čaj) i eliminirajte hranu koja potiče upalu poput rafiniranih šećera, transmasti i ultra-prerađene hrane.

Osiguravanje optimalne funkcije jetre podržat će njezinu sposobnost da učinkovito regulira razinu kolesterola.

Sljedeći dodaci prehrani podržavaju rad jetre:

Mliječni čičak podupire detoksikaciju jetre i pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa;

Kurkumin smanjuje upalu jetre i potiče protok žuči;

N-acetil cistein (NAC) povećava razinu glutationa (primarnog antioksidansa jetre).