Studenti u Mostaru pokrenuli pitanje zdrave prehrane: Imamo djecu koja su bolesnija od svojih roditelja

Studenti se danas hrane jako loše, što je refleksija cjelokupnih prehrambenih navika bh društva, poručeno je to na Javnoj tribini pod nazivom 'Prehrana mladih – izazovi suvremenog doba', koja se održala u četvrtak, 7. ožujka, u organizaciji i prostorijama Agromediteranskog fakulteta Univerziteta 'Džemal Bijedić' u Mostaru.

Ideja za organizacijom ove tribine je anketni upitnik koji su proveli studenti Agromediteranskog fakulteta u želji da istraže prehrambene navike svojih kolega.

Ideja studenata

''Studenti su anketu pokrenuli krajem prošle godine te kad smo dobili jedan dobar uzorak od 300 studenata, uradili smo analizu i vidjeli da su rezultati jako zanimljivi. To nas je ponukalo da napravimo ovu Javnu tribinu i na jedno mjesto okupimo stručnjake iz oblasti nutricionizma kako bi studentima i srednjoškolcima približili ove teme'', rekla je za Bljesak.info Alisa Hadžiabulić, dekanica Agromediteranskog fakulteta.

U cilju bolje interpretacije rezultata, kao i mogućih preporuka, panelisti na ovoj tribini su bili nutricionistica Amela Ivković O'Reilly, magistrica nautricionizma Vlatka Živkušić i Aida Šukalić predmetna profesorica na studijskom programu 'Nutricionizam'.

''Rezultati su jako zanimljivi. Na kraju ankete bila je i mogućnost da anketirani ostave komentare, a jedan od njih je ukazivao na to da većina studenta ima određene probleme tijekom svoje prehrane. Ne znaju koja im vrsta hrane odgovara, imaju određene mučnine i dugo im vremena treba da prilagode način prehrane svojim potrebama'', navela je profesorica Aida Šukalić.

Stres i radne navike

Istaknula je kako svemu tome doprinosi i činjenica da su studenti izloženi stresnim situacijama, budu po čitav dan na predavanjima, izlaze više na određene testove.

''Tijekom predavanja i ispita imaju određene probleme, ili se prejedaju ili ne jedu. Obroke preskače 50 posto njih, nemaju redovna tri glavna obroka, što je svakako preporuka stručnjaka. Jedu grickalice, nezdravu hranu, a mali broj njih se odlučuje za zdrave namirnice poput voća'', navela je Šukalić i dodala kako ovom tribinom mladima žele dati smjernice kako da se izbore s tim problemom.

Jedna od najpoznatijih nutricionistica u našoj zemlji, Amela Ivković O'Reilly, istaknula je kako su ovi podaci alarmantni i pokazuju da ovaj problem zahtjeva interdisciplinarnu podršku i rješenja.

Svako treće dijete u BiH pretilo

''Ako ćemo krenuti od naše najmlađe i najvrijednije populacije, znamo da je svako treće dijete u BiH pretilo taj trend se nastavlja i u odrasloj dobi. Samim tim i kroz tinejdžerske godine i naravno ovo što mi vidimo i na fakultetima. Tako da je sve to zabrinjavajuće, alarmantno i mislim da je to problem koji zahtjeva interdisciplinarnu podršku i rješenja. Danas ćemo razgovarati o različitim aspektima tih intervencija, kad su u pitanju edukacije, organiziranje seminara, olakšavanje subvencija učenicima i studentima koji si ne mogu priuštiti zdravu hranu. To zahtjeva ulazak u škole, vrtiće i sve obrazovne institucije gdje ćemo im objasniti koliko zdrav način života u kojem ishrana zauzima jedan fokalni dio, te ih zaista definira kroz život. Dakle, koliko je bitno naučiti brojati, naučiti jedan strani jezik toliko je i bitno naučiti se zdravo hraniti jer ih ta vještina prati do kraja života'', rekla je uoči tribine Ivković O'Reilly.

Navela je kako su uz nedostatak vremena, stres i radne navike neki od ključnih faktora početne postavke odnosno kultura življenja.

Koji su rizici?

''Naša djeca iz obitelji nose loše navike, nisu u nekim formativnim godinama naviknuta da zdravo jedu. Kad vi naučite dijete da zdravo jedete, bez obzira je li ono u osnovnoj ili srednjoj školi, na fakultetu, ono će imati zdrave smjernice. Ovaj problem zahtjeva jedno dublje rješenje, ne možemo samo učenicima ili studentima dati jednu brošuru i reći jedite ovo ili ono, moramo objasniti zašto se to događa i koji su to rizici koji dolaze dolaze sa pretilošću i gojaznošću. Ta djeca će do svoje 18 godine, a čak i ranije, razviti dijebates, policistične jajnike, njihovi rizici za kardiovaskularne bolesti tijekom života rastu. Znači zaista govorimo o ozbiljnim posljedicama po zdravlje i zato mislim da zaista moramo raditi na edukaciji i korekciji u što ranijoj dobi'', navela je nutricionistica i dodala kako je ova tribina jedan pozitivan primjer.

Na upit jesmo li se ranije zdravije hranili, odgovorila je potvrdno, uzimajući u obzir samu činjenicu da generacije naših baka i djedova nisu imali frižidere, zamrzivače i sve moderne asistencije života.

Djeca bolesnija od roditelja

''Samim tim smo bili bliže hrani u izvornom obliku. Hrana se jela svježa, fermentirana i jela se sezonski. Sada jedemo procesiranu hranu, brzu hranu, tijesta, procesuirano meso koje je puno loših masnoća, to ništa nije bilo prije dvije generacije. Mi smo sada supermarketske generacije, koje su mogle i u školi i poslije kupiti stvari u spermarketima, prodavnicama i slično'', objasnila je.

Navela je kako već sada možemo govoriti o pandemiji pretilosti kod djece, te da je ovo zasigurno kriza kompletnog društva.

''Mi smo već proizveli djecu koja su bolesnija od svojih roditelja, što je pokazalo i jedno istraživanje koje je rađeno u Francuskoj. Moramo snositi posljedice za to, koje su vrlo ozbiljne'', zaključila je Ivković O'Reilly.