Memantin - lijek za demenciju u liječenju oboljelih od COVID-19

Virus SARS-CoV-2 koji se pojavio prije nekoliko mjeseci i u svim zemljama svijeta blokirao normalan život izazivajući pandemiju COVID 19, osim brojnih negativnih posljedica animirao je i znanstvenu javnost. Znanstvenici diljem svijeta pokušavali su pronaći odgovore i načine kako se izboriti s novim virusom.

U propitivanja o tom virusu i diskusije kako pomoći u liječenju, uključili su se i bh. znanstvenici. Tako su neuropsihijatrijska epidemiologinja dr. Fadila Serdarević s Univerziteta u Roterdamu te psihijatar Senad Hasanagić s Klinike za psihijatriju KCUS-a još na početku pandemije objavili rad u uglednom međunarodnom časopisu European Respiratory Journal (impakt faktor 12) u kojem su ukazali na potencijalna antivirusna ali i antiupalna svojstva lijeka memantina koji je inače registriran za liječenje srednje teške ili teške demencije.

Neškodljiv

Kako u razgovoru za Fenu kaže liječnik Hasanagić, pozvali su istraživače i liječnike da ispitaju potencijalnu učinkovitost memantina u prevenciji ali i tretmanu COVID-19. Prednost memantina nad mnogim drugim lijekovima koji se ispituju jeste to što je dostupan, godinama prisutan na tržištu lijekova te neškodljiv.

Riječ je o lijeku za koji dr. Hasangić ističe da nažalost ne postoje relevantni klinički podaci o njegovoj učinkovitosti kod ljudi, što iznenađuje.

Rad je izazvao pozornost i u svjetskim znanstveim krugovima te je citiran od vrhunskih njemačkih znanstvenika, akademika Njemačke akademije znanosti, neuroznanstvenika Petera Riederera i virusologa Volkera ter Meulena (bivši predsjednik Akademije). Oni su citirali ovaj rad u svom članku o posljedicama SARS-COV-2 COVID-19 infekcije na mozak.

''U prvim mjesecima pandemije COVID-19 liječnici istraživači su se pretežno fokusirali na liječenje i istraživanje oštećenja pluća i sprječavanje tromboze krvnih sudova usljed infekcije virusom. Međutim vrlo brzo se spoznalo da COVID-19 utiče i na mozak. Počeli su da stižu izvještaji o tome da jedan broj oboljelih osoba razvije delirijum - stanje zbunjenosti praćeno dezorijentiranošću i nemirom, a ovakvo stanje se kod nekih pacijenata javlja čak i prije nego što se dokaže pozitivnost na virus SARS-CoV-2 odnosno prije pojave temperature i smetnji s disanjem'' - kazao je u razgovoru za Fenu liječnik Senad Hasanagić.

Psihički problemi

On također pojašnjava da se danas zna da COVID-19 može dovesti do pojave neuroloških ali i psihijatrijskih simptoma, a opisani su slučajevi moždanog udara, upale mozga, akutne psihoze, poremećaja pamćenja i drugih koji su najvjerojatnije bili izazvani patološkim procesima pokrenutim infekcijom koronavirusom.

''Poseban problem su psihički problemi koji se javljaju kao posljedica psihološkog stresa usljed COVID-19 pandemije. Iako postoji mogućnost da virus može prodrijeti i inficirati mozak direktno, tako oštećujući moždano tkivo, ipak se čini da posljedice na mozak nastaju najčešće zbog pretjerane aktivacije imunološkog sustava nakon infekcije samih pluća. Takva upalna reakcija organizma s posljedičnim teškim oštećenjem tkiva i organa te začepljenjem krvnih sudova se često naziva "citokinska oluja" zbog nekontrolieane produkcije citokina - snažnih medijatora upalnog procesa. Dakle virusna infekcija pokrene obrambeni odgovor organizma koji, paradoksalno, na kraju našteti organizmu'' - pojašnjava liječnik.

On je također podvukao da je važno utvrditi koji od ta dva različita mehanizma (direktna infekcija mozga ili pretjerana aktivacija imunog sustava) dominantan kada su u pitanju neuropsihijatrijske posljedice COVID-19, s obzirom na to da zahtijevaju potpuno različite pristupe i tretmane.

''Nažalost još uvijek se ne zna zašto neki ljudi imaju neuropsihijatrijske simptome, a drugi nemaju. S druge strane ne znamo da li će pacijenti koji su zaraženi koronom imati dugotrajne i/ili odložene posljedice. Ako SARS-CoV-2 virus može direktno inficirati centralni nervni sustav tada bi se pacijentima morali vrlo rano tijekom bolesti davati antivirusni lijekovi, dok u slučaju pretjeranog imunološkog odgovora onda treba uključiti protuupalnu terapiju. Zbog toga bi bilo najbolje razvijati one lijekove koji bi eventualno mogli djelovati protiv samog virusa a ujedno smanjivati upalni odgovor organizma koji može biti štetan i opasan po život'' - podvukao je.

Memantin smanjio stopu smrtnosti

Doktor Hasanagić navodi da je u eksperimentalnom modelu neuroinvazija s mutiranim sojem koronavirusa HCoV-OC43 (jedan od sedam poznatih koronavirusa koji inficiraju ljude), memantin djelovao kao zaštita, odbrana tj. smanjio je stopu smrtnosti i inhibirao stopu replikacije koronavirusa u centralnom nervnom sistemu životinja.

''Također, memantin može vršiti protuupalno dejstvo smanjenjem infiltracije limfocita u mozak, što je dokazano kod miševa zaraženih virusom japanskog encefalitisa (JEV). U zaključku bismo mogli pretpostaviti da memantin može smanjiti virulenciju i patogenost SARS-Cov-2 i potencijalno djelovati i u plućima i mozgu, međutim takve tvrdnje zahtijevaju daljnje temeljite eksperimentalne, epidemiološke i kliničke potvrde'' - podvukao je on.

Hasanagić je također naveo da je prije nekoliko mjeseci objavljena manja studija slučajeva provedena u Poljskoj u kojoj je utvrđeno da su starije osobe koje su u redovnoj terapiji primali adamantine uključujući memantin, ukoliko bi se inficirale s virusom SARS-Cov-2 imal blažu kliničku sliku. Nažalost studija je uključila vrlo mali broj ljudi pa se uzorak ne može smatrati reprezentativnim.