Matične stanice su nezamjenjivi ”biološki kredit” za budućnost djeteta
Načelnica ste odjeljenja ginekologije i poroditeljstva u “Sveučilišnoj kliničkoj bolnici", učestvujete i u brojnim istraživanjima, imate mnogo obaveza, kako uspijevate da sve uskladite?
Sugovornik: Doc. dr. sc. Vajdana Tomić
Odjel ginekologije i poroditeljstva,
Sveučilišna klinička bolnica, Mostar
Moj posao je iznimno zahtijevan i odgovoran. Opstetricija ili porodništvo je najstresnija klinička grana medicine u kojoj se loš ishod teško ili nikako ne prihvaća. S druge strane, dobar opstetrički ishod je nešto najljepše u medicini. A za dobar ishod potrebno je znanje, stručnost, predanost, timski rad i malo sreće. Znanstvena istraživanja su nezaobilazan dio obveza u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici, zahvaljujući kojima se poboljšava stručni rad. Naravno, za sve to je potrebno puno energije, entuzijazma i vremena.
Kakvi su uslovi rada i kojim kadrom raspolaže Odjel za ginekologiju i poroditeljstvo u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici?
Ponosni smo na našu novu i lijepo uređenu zgradu. S opremom ne stojimo tako dobro-dio nedostaje, a dio je zastario. U Odjelu radi 15 specijalista i 2 specijalizanta ginekologije, od kojih je petoro magistara znanosti, te jedan doktor znanosti u zvanju docenta na Katedri za ginekologiju MF u Mostaru.
U vašoj bolnici omogućeno je prisustvo očeva na porodu, ali su dužni da prođu tečaj, koliko očeva prisustvuje porodima i koliko je to značajno za porodilje?
U našem rodilištu očevi mogu prisustvovati na porodu unatrag dvije godine, a preduvjet je završeni tečaj pripreme za porod. Većina očeva sa završenim tečajem prisustvuje porodu, što je u odnosu na ukupan broj poroda još uvijek skroman udio (do 10%). Iskustva su pokazala da prisustvo partnera na porodu, ili neke druge rodilji bliske osobe, ima izrazito pozitivan učinak na sam tijek poroda. Naime, blizina bliske osobe rodilji osigurava osjećaj sigurnosti i relaksiranosti, što u konačnici rezultira dobrim ishodom koji, između ostalog, podrazumijeva i manji postotak carskih rezova.
Saradnja vaše bolnice sa Cryo-Save-om, počela je prije 3 godine, kako opisujete tu saradnju?
Točno prije tri godine počela je naša uspješna suradnja, zahvaljujući kojoj preko 100 uzoraka krvi iz pupkovine i tkiva pupkovine s matičnim stanicama uzeti u našem Odjelu i pohranjeni u banci Cryo- Save. Jedan od ciljeva suradnje je promocija i širenje znanja o krioprezervaciji matičnih stanica, što se u proteklom razdoblju na različite načine postizalo, kako kod javnosti tako i kod zdravstvenih djelatnika.
Prije nekoliko mjeseci Cryo Save je uspostavio saradnju sa Vatikanom, vaše mišljenje o pomenutoj saradnji ?
Liječenje matičnim stanicama jedno je od najvećih dostignuća suvremene medicine. Poznato je da znanstveni napredak i nova postignuća na području medicine postavljaju pred liječnika i pacijenta mnogobrojne bioetičke i religijske dileme. Suradnja između Cryo-Save banke i Vatikana isključuje bilo kakve bioetičke i religijske dileme, kada je riječ o krioprezervaciji matičnih stanica i njihovom korištenju u terapijske svrhe.
Bili ste i u posjeti banci Cryo-Save-a, gdje se čuvaju uzorci iz BiH, kakve impresije nosite?
Posjet je bio zanimljiv i dojmljiv. Vrhunski stručnjaci, od kojih su neki svjetski znanstveni eksperti za matične stanice, uposleni su u banci Cryo-Save. Najsuvremenija tehnologija, vrhunska organizacija rada u laboratoriju, mjere sigurnosti razvijene do savršenstva uvjeravaju vas u sigurnost pohrane i čuvanja matičnih stanica u ovoj banci.
Treća međunarodna konferencija “Regerativna medicina - matične ćelije, genetski inženjering i biotehnologije", je iza nas. Koliko ovakva konferencija doprinosi edukaciji doktora iz naše države?
Na Konferenciji su domaći i inozemni stručnjaci govorili o najnovijim znanstvenim dostignućima u istraživanju i terapijskoj primjeni matičnih stanica, što predstavlja iznimno dobar način informiranja i educiranja zdravstvenih djelatnika.
Kako vi vidite budućnost matičnih ćelija i regenerativne medicine?
Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, matične stanice se mogu razviti, osim prema stanicama koštane srži, i prema stanicama mišića, živčanog tkiva i krvnih žila. Danas su najintenzivnija istraživanja upravo u tom pravcu, te je svakim danom sve više bolesti koje se liječe transplantacijom matičnih stanica. Otvorene su nove mogućnosti u liječenju mnogih bolesti, kao što su infarkt miokarda, oštećenja spinalne moždine, moždani infakt ili Alzheimerova bolest.
Koja je vaša poruka budućim roditeljima kada govorimo o pohranjivanju matičnih ćelija?
Nema dileme, pohranjivanje matičnih stanica je nezamjenjivi ”biološki kredit” za budućnost djeteta.
