Maske treba nositi, jer mnogi ljudi su zaraženi, a to i ne znaju

Bilo bi divno ako bi stariji ljudi tijekom dana izlaziti sat do dva na čisti zdrak i rekreirali se, ali pod uvjetom da ne dolaze u kontakt sa drugim licima. Boravak u kući bez fizičke aktivnosti i dovoljno čistog zraka također nije dobar, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Enver Raljević, dugogodišnji šef Klinike za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i šef konzilija koji je liječio predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića.

"Vidim da se poduzimaju maksimalne mjere kada je u pitanju prisustvo koronavirusa, ali mnogo zavisi od našeg stanovništva. Bojim se da ljudi još nisu svjesni opasnosti ove zaraze i da se nedovoljno pridržavaju mjera. Mjere su dobre i dovoljne, ali uz jedno disciplinovano stanovništvo", rekao je dr. Raljević.

Među najugroženijom populacijom kada je u pitanju koronavirus su kardiovaskularni bolesnici, a dr. Raljević je pojasnio i zašto.

Istaknuo je da kardiovaskularni sustav, uprošćeno rečeno, ima zadatak transportirati takozvanu čistu krv sa kisikom i hranjivim tvarima svim organima tijela, a nečistu sa ugljičnim dioksidom vraća u pluća na preradu.

Kardiovaskularni bolesnici najugroženiji

"Tako da srce i pluća su u jednoj uskoj vezi i svako plućno oboljenje otežava rad srca. Budući da ovo virusno oboljenje COVID- 19 u svom težem obliku izaziva upalu pluća, plućno oboljenje, to predstavlja veliko opterećenje za kardiovaskularni sustav. Posebno ako je taj kardiovaskularni sustav već ranije kompromitiran. Tako da će teško jedan oslabljeni kardiovaskularni sustav izdržati taj pritisak koji stvara upala pluća da bi održao svoju funkciju i on će vjerojatno popustiti. Zbog toga, to važi i za sve starije bolesnike gdje su svi organi manje potentni. Stoga glavna rizična grupa za mortalitet i jeste starija grupa", naglašava dr. Raljević.

Navodi da je u Italiji prosjek smrti kod oboljenja izazvanog koronavirusom negdje oko 75 godina.

"To znači da svi kardiovaskularni bolesnici i stariji ljudi moraju biti posebno oprezni. Oni se posebno moraju držati svih propisa, a to je: ostati kod kuće, ne stupati u kontakt sa drugim osobama koje mogu biti prijenosnici oboljenjenja. Ukoliko izlaze van, onda to treba biti samo radi rekreacije, bez socijalnih kontakata. Potrebno je, ako to mogu, osigurati prehranu bogatu vitaminima, odnosno sa svježim povrćem i voćem, i održavanje tjelesne kondicije. Također, važna je i psihička stabilnost, jer i ona igra veoma značajnu ulogu u obrani našeg organizma", poručio je dr. Raljević.
Najizloženija oboljenja u kardiovaskularnom sustavu su, kaže dr. Raljević, ona gdje je oštećena srčana pumpa.

"To znači kronični kardiovaskularni bolesnici koji imaju visok krvni tlak, pa im je došlo do uvećanja i popuštanja snage srca. Također, oboljeli od koronarnih bolesti koji su preležali infarkt, gdje je isto funkcija srca oštećena, a tih je i najviše od kardiovaskularnih bolesnika - oni su najviše ugroženi", stava je dr. Raljević.

Kaže kako je nažalost u Bosni i Hercegovini ovo tek početak infekcije, ali da je dobro da ona još uvijek ide linearno.

"Borba je da se to zadrži na toj razini, da ne dođe do jednog naglog požara koji bi obuhvatio sve. Poduzeli smo u BiH mnogo strožije mjere nego što je to u Italiji i Španjolskoj, gdje su naknadno reagirali i poduzeli ih. Ali je vrlo teško to održati i naći odnos između održavanja tih mjera i održavanja ekonomije, koja je opet životno važna", cijeni dr. Raljević.

Dr. Raljević naglašava kako je veoma bitno održati stanje da ne dođe do urušavanja zdravstvenog sustava u Bosni i Hercegovini.

Respiratori posljednja nada

"To je jedan veliki problem, jer je naš sustav rascjepkan. Velika je greška iz moje perspektive što ne postoji ministarstvo zdravstva na razini Bosne i Hercegovine. Tako da sve mjere koje poduzimamo nisu identične. Iako smo jedna država bez granica, jedne mjere se poduzimaju u Federaciji BiH, a druge mjere u RS-u. Već samim tim je kompromitovan zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini. S druge strane, nismo dovoljno ni organizirani ni snabdjeveni. Iako su nam liječnici dobri, i oni i medicinske sestre će učiniti sve što mogu da se bolesnici što bolje liječe. Međutim, organizacijski smo dosta iza zapadnih zemalja. Mislim da se sada pokušava nabavkom opreme u posljednji čas postaviti jedna dobra zdravstvena služba", smatra dr. Raljević.

Kada je u pitanju nabavka medicinske opreme, dr. Raljević i o tome ima svoj stav.

"Respiratori su posljednja nada. Nije to rješenje, jer kod teških bolesnika, ne želim da budem pesimista, nije spasonosno rješenje. Govori se o kineskim preparatima - kinolinima - lijekovima protiv malarije. U svijetu se pokušava sa tim. Neki predlažu kombinaciju antibiotika i tih kineskih preparata. Možda će oni nešto više učiniti. Ali, najvažniji je imunološki odgovor. Na koncu, i ti virusi, oni mutiraju. Dakle, ima ih koji su maligniji i manje maligni. Nadajmo se da će u Bosni i Hercegovini, ipak, to dobro i sretno proći", kaže dr. Raljević.

Kada je u pitanju nošenje zaštitne opreme, dr. Raljević smatra da je to izuzetno važno.
"Treba nositi maske. Jako mnogo ljudi je zaraženo, a da ne zna. Na taj način, noseći masku, štite nas. A, i mi se donekle štitimo. Prema nekim ocjenama, ovaj virus je veliki i ne probija ni kroz hirurške maske. Ali, sada, bolje je nositi nego ne nositi", poručio je dr. Raljević.