Koronavirus: rječnik pojmova

Novi koronavirus donio je niz nepoznatih termina u svakodnevni govor. Neki su posve novi, drugi nisu, ali ih se koristi na neobične načine. Prenosimo neke definicije koje mogu pomoći u praćenju događaja u vezi globalne pandemije.

SARS-CoV-2: Novi koronavirus koji je otkriven u Kini potkraj 2019. i koji je izazvao globalnu pandemiju službeno je nazvan SARS-CoV-2 (Teški akutni respiratorni sindrom-koronavirus-2). Riječ je o novom soju koronavirusa koji do sada nije bio otkriven kod ljudi.

To nije jedini koronavirus koji kruži u ljudskoj populaciji. Još četiri soja odgovorna su za 20 do 30 posto običnih prehlada od kojih obolijevamo već desetljećima.

Dva druga soja koronavirusa izazvala su epidemije SARS-a (Teški akutni respiratorni sindrom) i MERS-a (Bliskoistočni respiratorni sindrom).

COVID-19: To je službeni naziv bolesti uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2. COVID-19 je skraćeno od COronaVIrus Disease-19.

Inkubacijsko razdoblje: Vrijeme od trenutka kada se čovjek zarazi nekim patogenom, kao što je virus, do trenutka kada se pojave prvi simptomi bolesti.

Karantena: Ograničenje kretanja osoba koje su bile izložene bolesti, ali nemaju vidljive simptome. Takve osobe neko vrijeme žive odvojene od drugih ljudi za slučaj da su zaražene. Na taj način može se spriječiti širenje zaraze. Karantena obično traje malo dulje od inkubacijskog razdoblja bolesti koja je u pitanju. Boravak u karanteni mogu naložiti vlasti. Često se koristi kao sinonim za izolaciju.

Izolacija: Situacija kada dokazano bolesni ljudi žive odvojeno od drugih kako ne bi širili zarazu. U slučaju COVID-19, izolacija bi trebala potrajati dok rizik od širenja zaraze ne bude malen. Odluku o prekidu izolacije treba donositi od slučaja do slučaja, u konzultaciji s liječnikom i ministarstvom zdravstva. Izolaciju mogu naložiti javne vlasti.

Javnozdravstvena mjera: Odluka ili aktivnost koja ima za cilj sprječavanje, praćenje ili kontrolu širenja bolesti ili zaraze, ili suzbijanje ozbiljnih rizika za javno zdravlje ili ublažavanje njihova učinka na javno zdravlje. Dužnosnici mogu donijeti odluku da se kretanje ljudi ograničava ili da javnozdravstvene vlasti moraju pratiti njihovo kretanje.

Zadržavanje: Javnozdravstvena strategija s ciljem sprječavanja širenja zaraze s male skupine ljudi na širu zajednicu. Mjere za zadržavanje širenja zaraznih bolesti uključuju ograničavanje putovanja iz pogođenih područja, identificiranje zaraženih i utvrđivanje osoba s kojima su bili u kontaktu kako bi oni koji su bili izloženi virusu ostali neko vrijeme kod kuće u izolaciji.

Ublažavanje: To postaje cilj kada se virus jako proširi. Umjesto da se uglavnom oslanjaju na javnozdravstvene vlasti za provedbu mjera kao što su lociranje bolesnih i utvrđivanje njihovih kontakata, zdravstveni dužnosnici traže od javnosti da pomogne u usporavanju širenja virusa. Korisni postupci mogu biti podsjećanje ljudi da ostanu kod kuće kada su bolesni i da svaki dan dezinficiraju površine koje se često koriste u zgradama. Jedna od glavnih strategija je socijalno distanciranje.

Socijalno distanciranje: Mjere kojima se želi postići da ljudi ne odlaze na mjesta s puno ljudi na kojima bi se virus mogao lakše širiti. U ovom slučaju, zdravstveni dužnosnici potiču ljude da rade od kuće, da se otkažu masovni događaji i održava razmak između ljudi od jednog do dva metra. Radikalna mjera je zatvaranje većine tvrtki i uvođenje obveznog boravka kod kuće, osim za neophodne izlaske kao što su nabava hrane i briga za rođake, premda šetnje ostaju dopuštene. Ako se te mjere poštuju, one mogu pridonijeti usporavanju širenja zaraze odnosno tzv. „izravnavanju krivulje“.

Izravnavanje krivulje: Što brže raste krivulja infekcije, brže se opterećuje zdravstveni sustav preko njegovih mogućnosti, što se dogodilo u Italiji. Ako se bolest širi brzo, svakoga dana će biti mnogo novih zaraženih i krivulja će oštro rasti. Ali ako se bolest širi sporije, broj novih slučajeva ravnomjernije će se rasporediti i krivulja će biti niža i šira. A to, pak, znači manje opterećenje na zdravstveni sustav.

Blizak kontakt: U slučaju COVID-19, to su svi ljudi koji borave na udaljenosti od 1,8 metara od zaražene osobe dulji vremenski period.To uključuje ljude s kojima zaražena osoba živi, koji se za nju brinu ili je posjećuju. To mogu biti i ljudi koji su bili u čekaonici sa zaraženom osobom ili koji su imali izravan kontakt s njegovim izlučevinama (kihanje, kašalj).

Izbijanje zaraze: Iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji na ograničenom području.

Epidemija: Iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti u ljudskoj populaciji na širem području. Ako se proširi na čitave zemlje ili kontinente i zahvati veliki broj ljudi naziva se pandemija.

Pandemija: Epidemija koja se proširila na više zemalja ili kontinenata i zahvatila velik broj ljudi.