Kemikalije u hrani koje svakodnevno jedete

Vrlo je teško znati što se točno nalazi u hrani koju svakodnevno konzumiramo, a ukoliko pomno ne pazimo i ne provjeravamo sastav naveden na ambalaži, postoji velika šansa da konzumirate sastojke koje nikada ne biste niti u ludilu pojeli – od kukaca, umjetnih boja pa sve do konzervansa koji sprečava rast gljivica i plijesni

Današnja hrane nerijetko obiluje aditivima, umjetnim bojama, konzervansima i uljima kako bi im se poboljšao okus i produljio rok trajanja. Stoga, ako baš i ne obraćate pažnju, postoji velika šansa da ste ove kemikalije danas već pojeli.

Sol
Michael Jacobson, izvršni direktor Centra za znanost u javnom interesu, kaže kako smanjenjem unosa soli za pola moglo bi se spasiti čak 100 tisuća života godišnje. Naravno, azodikarbonamidi razgrađuju sol na tvari na tvari koje mogu potencijalno biti kancerogene, stoga je smanjenje unosa solo svakako preporučljivo. Proizvođači hrane počinju smanjivati udjele soli u hrani, no taj proces je vrlo polagan, pa stoga svakako valja pripaziti na sastav namirnica. Osim u prehrambenim proizvodima sol se koristi i prilikom obrade metala, papira i celuloze, piše esquire.com.

BHA i BHT
Grickalice poput čipsa vrlo često se pripremaju u biljnom ulju, a upravo to ulje može biti opasno za zdravlje nakon što se grickalice upakiraju. Taj postupak se naziva oksidacija, a BHA i BHT su antioksidansi i konzervansi na bazi nafte. Butilirani hidroksianisol (BHA) i butiliran hydrozyttoluene (BHT) su konzervansi koji se koriste u mnogim namirnicama kako bi spriječili oksidaciju i produžili rok trajanja. Razgradnjom BHA i BHT dolazi do kancerogenih spojeva u tijelu.

Američko ministarstvo zdravstva i socijalne skrb navodi kako se BHA može smatrati kancerogenim spojem, no ipak ga je još uvijek legalno stavljati u hranu. BHA se vrlo često koristi i kod gumenih i naftnih derivata te u kozmetički proizvodima. Ovaj aditiv može se pronaći u folijama za pakiranje proizvoda, žitaricama, kobasicama, hrenovkama, pljeskavicama, žvakaćim gumama, čipsu, pivu, maslacu, biljnim uljima, kozmetici i hrani za životinje.

Bromirano biljno ulje
Bromirano biljno ulje je obično biljno ulje kojemu je dodan kemijski element brom. Upravo zbog tog dodatka ne morate protresti sokove prije otvaranja jer brominirano biljno ulje ravnomjerno raspoređuje molekule okusa u piću. No, dvije odvojene studije pokazale su kako pojedinci koji piju velike količine sokova u konačnici trpe ozbiljne zdravstvene posljedice za koje liječnici krive upravo to ulje. Bromirano biljno ulje zabranjeno je u mnogim europskim zemljama, ali nažalost u mnogima nije pa se još uvijek može naći kao sastavni dio gaziranih sokova. Osim u sokovima, ovo ulje se koristi i u sprejevima za nos, pjeni za gašenje požara, bojama za kosu te pesticidima.

Kalijev sorbat
Ovaj konzervans sprečava rast gljivica i plijesni u jogurtima, sirevima, želeima, tortama i sušenoj govedini. Kalijev sorbat je jedna od najčešće korištenih konzervans ana svijetu. Centar za znanost u javnom interesu smatra kalijev sorbat sigurnim po pitanju zdravlja, a prehrambeni znanstvenici ističu kako micanje ovog konzervansa iz hrane bi moglo izazvati netoleranciju na plijesan kod potrošača.

Dimetil-polisiloksan
Umjetna tvar protiv pjenjenja i zgrudnjavanja ima široku primjenu u prehrambenoj industriji. Dimetilpolisiloksan je na bazi silikona te sprečava pjenjenje ulja za vrijeme, na primjer, prženja pomfrita, te produljuje rok trajanja ulja. Nalazi se u gotovo svim vrstama prehrambenih proizvoda, od octa, čokolade, pa sve do žvakaćih guma. Ova tvar se također može pronaći u kozmetici te u šamponima.

Kalcij propionat
Konzervans koji se često nalazi u kruhu i pecivima, a sprječava ili usporava rast mikroorganizama. Osim toga, često se koristi u duhanskoj proizvodnji kao konzervans. Premda se navodi kao siguran za zdravlje, određeni brendovi kruha kao zamjenu koristi pšenično brašno.

Red 4
Boja za hranu karmin, također poznata i kao K-carmin, Red 4 ili ekstrakt insekta cochineala, dobiva se iz kuhanih i zdrobljenih kukaca koji se zovu cochineal. Zbog crvene nijanse, upravo se karmin može pronaći u jarko crvenim bombonima i slatkišima. Kod nekih osoba ova boja za hranu može izazvati alergijske reakcije. Premda je korištenje ove boje za hranu širok rasprostranjeno, neki proizvođači tvrde kako više ne koriste te boje već ju zamjenjuju bojama baziranim na soku od rajčica.

Umjetne boje
Većina hrane koja se prodaje u Europi koja sadrži umjetne boje nosi oznake upozorenja o rizicima povezanim s bojama i hiperaktivnosti u djece. Stoga svakako valja čitati sastav na ambalaži, a te boje su sintetizirane od katrana i nafte. Riječ je o jednom od najčešće korištenih aditiva u prehrambenim proizvodima. Umjetna bojila najčešća se javljaju kod sokova, slatkiša, pekarskih proizvoda, žitarica, pudinga, džemova, kruha, tjestenine i sira, zamrznutih proizvoda, brze hrane i sladoleda.