Kako se stvarno zarazimo gripom i koji tip virusa je opasniji, A ili B?

Gripa je jedna od najčešćih virusnih infekcija koja svake godine pogađa milijune ljudi širom svijeta. Iako mnogi gripu doživljavaju kao "jaku prehladu", riječ je o ozbiljnoj bolesti koja može dovesti do komplikacija, hospitalizacije, pa čak i smrtnog ishoda kod rizičnih skupina.

Razumijevanje načina prijenosa virusa, prepoznavanje simptoma i poznavanje razlika između tipova gripe ključno je za zaštitu vlastitog zdravlja i zdravlja onih oko nas.

Glavni virusi influence: tipovi A i B

Kada govorimo o gripi, zapravo mislimo na infekciju uzrokovanu virusima influence. Postoje tri glavna tipa ovih virusa - A, B i C - ali su za sezonsku gripu najvažniji tipovi A i B.

Virus influence A najčešće je odgovoran za teže oblike bolesti i velike epidemije. Njegova posebnost je sposobnost brzog mutiranja i mogućnost zaraze kako ljudi, tako i životinja.

Upravo ta osobina čini ga posebno opasnim - najteže pandemije gripe u povijesti, poput španjolske gripe iz 1918. i svinjske gripe iz 2009., uzrokovao je tip A.

Ovaj virus dijeli se na podtipove prema proteinima na svojoj površini, a najpoznatiji su H1N1 i H3N2.

S druge strane, virus influence B obično uzrokuje blažu bolest i pojavljuje se isključivo kod ljudi.

Genetski je stabilniji od tipa A, no i dalje može izazvati značajne epidemije, posebno među djecom. Dijeli se u dvije glavne linije: B/Yamagata i B/Victoria.

Važno je napomenuti da obje vrste gripe mogu biti opasne, osobito za djecu mlađu od pet godina, odrasle starije od 65 godina, trudnice i osobe s kroničnim bolestima poput dijabetesa, astme ili srčanih problema.

Kako se prenosi virus gripe?

Gripa je iznimno zarazan i širi se brže nego što mnogi misle. Najčešći način prijenosa je putem sitnih kapljica koje zaražena osoba izbacuje u zrak kada kašlje, kiše ili čak samo glasno govori.

Ako se nalazite u njezinoj blizini, obično na udaljenosti manjoj od dva metra, lako možete udahnuti te kapljice i zaraziti se.

No, to nije jedini put zaraze. Virus gripe može preživjeti na površinama nekoliko sati, ponekad i cijeli dan.

Kvake na vratima, stolovi, telefoni, tipkovnice - sve su to potencijalna žarišta virusa. Dotaknete li kontaminiranu površinu, a zatim rukama dotaknete svoja usta, nos ili oči, virus ulazi u vaš organizam.

Posebno su rizični zatvoreni prostori s lošom ventilacijom. U uredima, učionicama ili javnom prijevozu virusne čestice duže ostaju u zraku, što značajno povećava mogućnost zaraze.

Ono što dodatno otežava sprječavanje širenja gripe je činjenica da zaražena osoba može širiti virus dan prije nego što se pojave prvi simptomi, te do tjedan dana nakon što oboli. To znači da možete nesvjesno zaraziti druge još prije nego što znate da ste bolesni.

Kako prepoznati gripu?

Za razliku od obične prehlade koja se razvija postupno, gripa nastupa naglo i snažno. Temperature nema kod prehlade ili je blaga, dok kod gripe ona naglo skoči na 38-40 °C, praćena zimicama i znojenjem. Ta visoka temperatura obično traje nekoliko dana.

Karakteristični su i jaki bolovi u mišićima i zglobovima - mnogi pacijenti opisuju osjećaj kao da ih je netko "pretukao".

Svakodnevne aktivnosti postaju naporne, a najčešće ih prati izrazit umor i iscrpljenost. Slabost može biti toliko jaka da jedva ustajete iz kreveta, a taj osjećaj umora može potrajati tjednima.

Suhi, uporan kašalj još je jedan tipičan znak gripe. Može biti bolan i često traje dugo nakon što ostali simptomi nestanu. Glavobolja i bol iza očiju također su česti, osobito kada pomičete oči.

Začepljen nos, curenje iz nosa, grlobolja i kihanje mogu biti prisutni, ali su obično manje izraženi nego kod prehlade. Kod djece se mogu javiti i probavne smetnje poput mučnine, povraćanja ili gubitka apetita.

Kada gripa postaje opasna?

Većina ljudi preboli gripu kod kuće uz dovoljno odmora i tekućine. Međutim, kod nekih se mogu razviti ozbiljne komplikacije koje zahtijevaju liječničku pomoć.

Najčešća i najopasnija komplikacija je upala pluća. Može je uzrokovati sam virus gripe ili bakterijska infekcija koja se razvije kasnije.

Znakovi upozorenja su otežano disanje, bol u prsima, temperatura koja ne pada i iskašljavanje žuto-zelenog ili krvavog sekreta.

Bronhitis, upala sinusa i uha također su česte komplikacije, posebno kod djece. Bakterijska infekcija koja se nađe "povrh" virusne zahtijeva liječenje antibioticima. Posebno su ugrožene osobe s kroničnim bolestima.

Gripa može pogoršati astmu, plućne bolesti, srčane probleme ili dijabetes, što ponekad vodi hitnim stanjima. Rjeđe, ali ozbiljne komplikacije uključuju upalu srčanog mišića, encefalitis ili meningitis, pa čak i trovanje krvi.

Kada hitno potražiti liječnika?

Postoje znakovi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. To su: otežano disanje ili kratkoća daha, bol ili pritisak u prsima ili trbuhu, nagla vrtoglavica ili konfuzija, trajno povraćanje, simptomi koji se poboljšaju ali se zatim vrate s još većom temperaturom i pogoršanim kašljem, te visoka temperatura koja traje duže od tri dana.

Prevencija je najbolja obrana

Najvažnija zaštita od gripe je godišnje cijepljenje, koje se preporučuje svim osobama starijima od šest mjeseci.

Cjepivo se svake godine ažurira kako bi odgovaralo sojevima virusa koji će najvjerojatnije kruži te sezone.

Osim cijepljenja, jednostavne mjere mogu značajno smanjiti rizik zaraze: redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i sapunom (najmanje 20 sekundi), izbjegavanje doticanja lica neopranim rukama, nošenje maske u gužvi tijekom sezone gripe, održavanje zdrave udaljenosti od bolesnih osoba i redovito prozračivanje zatvorenih prostora, piše tportal. 

Ako primijetite simptome gripe, ostanite kod kuće kako ne biste zarazili druge. Odmorite se, pijte dovoljno tekućine i pravovremeno se javite liječniku, osobito ako pripadate skupini povećanog rizika. Uz to, ranim liječenjem antivirusnim lijekovima može se skratiti trajanje bolesti i smanjiti rizik od komplikacija.