Kako se što bezbolnije vratiti na posao nakon godišnjeg odmora

Iako ljudi vole iskoristiti i zadnji dan za boravak na moru, povratak na radno mjesto neraspakiran, umoran od puta i nepripremljen može biti prilično stresan.

Nakon što se vratila s godišnjeg odmora Marta je potpuno promijenila svoje ponašanje: veselo čavrljanje uz jutarnju kavicu sa suprugom na terasi apartmana zamijenila je mrgudnim pogledom prema strankama i kolegicama s izrazom lica „Ujutro mi se ne približavaj“. Duge večernje šetnje povratkom kući joj nisu niti padale na pamet i kada bi je suprug pitao želi li do obližnjeg jezera odmah bi se naljutila uz opasku „Zar sam se toliko udebljala da me moraš trenirati?“. Svi u Martinoj okolini primjetili su da je nezadovoljna i da svaku priliku koristi kako bi gunđala što je godišnji odmor završio. Martin suprug i kolegice imali su razumijevanje za nju prvih nekoliko dana – jer svi znaju koliko je teško prebaciti se s godišnjeg moda, no onda im je svima počeo pucati film. Pa i drugi su se vratili s godišnjeg i počeli raditi i nitko nije bio toliko čangrizav. Marta je sa svih strana osjećala pritisak i nerazumijevanje koje je još više raspirilo njezino nezadovoljstvo.

Činjenica je bila da je ovaj posao više nije ispunjavao i da je htjela promjenu. Kolege su bili dobri no jednostavno je osjećala zasićenje. Godišnji odmor joj je dobro došao kao bijeg od toga da treba donijeti odluku o velikoj promjeni u svom životu. A promjena se bojala.

Sa suprugom nije podjelila svoje nezadovoljstvo poslom jer je mislila da će joj zamjerati što traži „kruha preko pogače“. Njegov posao je bio izuzetno stresan a nikada se nije žalio. Kako da mu kaže da se najradije ne bi vratila na posao i da bi ostala na moru dok se sve nekako ne posloži, dok ne uleti prilika za drugi posao?

Čak i ako nemamo nedoumice vezano uz posao koji radimo, povratak na radno mjesto nakon godišnjeg odmora velikom broju ljudi teško pada. Lakše se priviknuti na ritam gdje sve možemo i ništa ne moramo, gdje nema vremenskog presinga, gužve u prometu, rokova…

Povratak u rutinu zaista može biti okidač za loše raspoloženje posebice ako smo na godišnjem odmoru uživali.

Dok se još dio populacije u slatkom išćekivanju tek sprema na godišnji odmor, onaj drugi, vjerojatno veći dio se upravo vratio. I dok prvotni ne osjećaju nezadovoljstvo, potonji se na svoja radna mjesta vraćaju sjetni, tužnjikavi, neraspoloženi. Zašto je tome tako?

Nezadovoljstvo započinje puno prije povratka na posao...

Kako nas generalizacije često mogu odvesti u krivom smjeru, tako smatram da je bitno navesti kako ne mora značiti da se baš svi nakon godišnjeg odmora na svoja radna mjesta vraćaju nezadovoljni. Zapravo, u većini slučajeva nezadovoljstvo započinje puno prije povratka na radno mjesto: ako nezadovoljni krećemo na odmor, prestanak istoga i povratak svakodnevnim obavezama na nas djeluje kao okidač za loše osjećaje koje smo doživljavali i prije tog odmora.

Loša radna atmosfera, nezadovoljavajući međuljudski odnosi, preopterećenost poslom ili kao u slučaju Marte zasićenje poslom koji dugo radimo... Sve su to situacije koje u nama okidaju negativne osjećaje po povratku s odmora, budući da znamo da se ponovno u njih vraćamo.

Često na godišnje odmore krećemo s velikim očekivanjima pa ako pri tome izgubimo dodir s realnošću, nastaju problemi. Odmor je zapravo osnovna potreba našeg organizma i bitno je provesti ga onako kako nama najbolje odgovara a ne kako smo možda zamislili da bi on trebao izgledati. Nekome će biti dovoljno nekoliko dana mira i sna, nekome ludi ljetni provodi, a nekome možda samo mala promjena ambijenta. Nezadovoljstvo se može javiti i ako imamo osjećaj da nismo bili na odmoru kakav smo priželjkivali. „Ljetovanje“ kod kuće ili rođaka zbog nedostatka financija, za većinu nema očekivani efekat, pa se ljudi vraćaju na posao a da se nisu zaista odmorili. S druge strane, ako smo si uspjeli priuštiti odmor izvan mjesta stanovanja, nezadovoljstvu nakon odmora može pridonijeti činjenica da nas je putovanje koštalo više nego što smo planirali, pa se s odmora vraćamo i praznog novčanika.

Što nam može poći pri povratku u svakodnevnicu?

Sada kada smo naveli što sve može krenuti po zlu, bilo bi dobro osvijestiti i što nam može pomoći pri povratku u svakodnevnicu. Naime, idealnog i jedinstvenog recepta nema: ono što može pomoći jednoj osobi, ne mora nužno i drugoj. Vjerujem da sami najbolje znamo što nam najviše pomaže, a da bi se uopće mogli dovesti u resursivno stanje i osmislitit što i kako dalje, možda će vas usmjeriti slijedeći savjeti:

• Da bi povratak u realnost poslije odmora bio lakši, možda bi bilo dobro započeti s radom sredinom tjedna. Na taj način se postupno vraćamo obavezama, kraj tjedna je bliži pa je stoga i šok malo manji.
  
  Iako ljudi vole iskoristiti i zadnji dan za boravak na moru, povratak na radno mjesto neraspakiran, umoran od puta i nepripremljen može biti prilično stresan. Kombinacija umora, nezadovoljstva i naglog skoka obaveza vjerojatno nije najbolji izbor za početak radnog tjedna.
• Bez obzira što ste se vratili u svakodnevnicu, ostavite malo vremena za sebe, za opuštanje, za stvari koje volite raditi. Iako je ponekad u zgusnutom rasporedu teško naći vreman za sebe, imajte na umu da je opuštanje čovjeku potrebno kao san ili zdrava prehrana. Svakodnevno opuštanje uz aktivnosti koje volite će smanjiti rizik od nastanka depresije, anksioznosti i razdražljivosti.
• Iako je vaš ljetni godišnji odmor završio, imajte na umu da vam to nije zadnji odmor i da su to bila tek dva ili tri ljetna tjedna. Iduće ljeto će doći tek za godinu dana, no te ne znači da je i vaš idući odmor tako daleko.
• Ono što uvijek možete jest planirati novi godišnji. Ako vas zamišljanje i planiranje novog godišnjeg odmora opušta, tada nemate razloga da isti ne planirate. U konačnici, pomisao da ćete ponovno na godišnji odmor može biti vaše svjetlo na kraju tunela.

Na kraju, postoje ljudi kojima je atmosfera na poslu toliko neizdrživa da im nijedan od ovih savjeta ne djeluje smisleno niti im pomaže da ugledaju svoje svjetlo na kraju tunela. Ako se vraćamo na posao koji nas uopće ne veseli, koji nam je izrazito stresan, ako nas doma čekaju isti problemi od kojih smo samo nakratko pobjegli, ako živimo životom koji nam više ne odgovara - tada je vrijeme da poduzmemo neke druge korake u svom životu, piše Ordinacija.hr.

Američka spisateljica Maya Angelou je rekla: „Ako ti nešto ne sviđa, promijeni to. Ako to ne možeš promijeniti, promijeni onda svoj stav!“. U tom duhu, zaključila bi kako je odluka zapravo na nama – ako nas ono što radimo ne dovodi do onoga što želimo, uvijek imamo izbor odlučiti raditi nešto drugo. Zar ne?