Kako pomicanje sata utječe na naše zdravlje?

Kako se noći produljuju i približava vrijeme pomicanja kazaljki unatrag, mnogi se vesele dodatnom satu sna. No, brojna istraživanja pokazuju da ova praksa može imati ozbiljne zdravstvene posljedice – od srčanih udara do prometnih nesreća – te da taj "dodatni sat sna" možda i nije toliko blagotvoran koliko se čini, piše BBC.

Tradicija koja traje više od stoljeća

Ljetno računanje vremena prvi je put uvedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu 1916. godine, tijekom Prvog svjetskog rata, radi uštede energije i boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla. Danas ovu praksu primjenjuje oko 70 zemalja, što obuhvaća više od četvrtine svjetske populacije. U SAD-u je uvedeno 1966. godine, dok se u Europi kazaljke pomiču naprijed zadnje nedjelje u ožujku, a unatrag zadnje nedjelje u listopadu.

Proljetni šok za organizam

Znanstvenici sve češće upozoravaju da promjena vremena može negativno utjecati na zdravlje, posebno u proljeće, kada gubimo jedan sat sna. Američka studija iz 2014. pokazala je da se broj hospitalizacija zbog srčanog udara povećava već u ponedjeljak nakon promjene, a slični rezultati potvrđeni su i u Švedskoj, Hrvatskoj i Njemačkoj. Metaanaliza svih dostupnih istraživanja pokazala je da rizik od srčanog udara raste za 4%.

Osim srčanih problema, proljetno pomicanje sata povezano je i s povećanim brojem moždanih udara. Iako bi se moglo pomisliti da više svjetla navečer pozitivno utječe na raspoloženje, istraživanje iz 2020. pokazalo je suprotno – povećava se rizik od depresije, anksioznosti i zlouporabe supstanci.

Povećava se i broj prometnih nesreća. Jedno američko istraživanje procijenilo je da se rizik od fatalnih nesreća nakon promjene vremena povećava za 6%, što se pripisuje kolektivnom nedostatku sna.

Poremećaj unutarnjeg sata

Glavni razlog negativnih posljedica leži u poremećaju cirkadijalnih ritmova – unutarnjeg biološkog sata koji određuje kada spavamo, a kada smo budni. Sunčeva svjetlost ključni je signal za njegovu regulaciju: večernje smanjenje svjetla potiče lučenje melatonina, hormona spavanja, dok jutarnje svjetlo potiče razbuđivanje.

Pomicanjem sata taj se proces remeti – više svjetla navečer otežava uspavljivanje, dok tamnija jutra prisiljavaju ljude na prerano buđenje. Gubitak sna tijekom tjedna može dovesti do kroničnog umora i povećanog rizika od bolesti.

"Naši se unutarnji satovi prirodno prilagođavaju ritmu svjetla i tame", objašnjava profesor endokrinologije na Sveučilištu u Oxfordu David Ray. "Problem nastaje kad društvo proizvoljno određuje vrijeme. Ljudi tada žive protiv vlastitog biološkog sata."

Ray uspoređuje ovu situaciju s radnicima u smjenama, koji imaju veći rizik od dijabetesa, pretilosti i raka. "Čak i jedan sat razlike može povećati rizik za zdravlje, a kad to primijenite na milijune ljudi, posljedice postaju značajne", upozorava.

Jesen donosi samo prividnu korist

Iako se čini da jesensko vraćanje sata donosi korist jer spavamo dulje, istraživanja pokazuju da je taj učinak kratkotrajan. Ljudi te noći spavaju prosječno samo 33 minute duže, dok ostatak tjedna gube san. Danska studija pokazala je da se rizik od depresije povećava za 11% u tjednima nakon promjene vremena.

Profesor Joan Costa-i-Font s Londonske škole ekonomije tvrdi da postoje i pozitivni učinci – ljudi su nakon jesenskog pomicanja sata odmorniji i bolje raspoloženi – no priznaje da to ne može nadoknaditi negativne posljedice proljetne promjene.

Prema njegovom istraživanju, promjena vremena dvaput godišnje europska gospodarstva stoji više od 750 eura po stanovniku.

Europski parlament još je 2019. izglasao ukidanje ljetnog računanja vremena, ali odluka još nije provedena jer se članice nisu usuglasile hoće li zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Većina stručnjaka, uključujući profesora Raya, smatra da bi zimsko, standardno vrijeme bilo zdravije za organizam.

Dok čekamo odluku, jedino što možemo jest iskoristiti tamnije jesenske večeri za ono što nam svima najviše nedostaje – dobar san.