Liječnica objašnjava: Kakav utjecaj korona ima na kožu?

Pandemije virusa korona, karantene kao i socijalne izolacije itekako ostavljaju posljedice na naše psihičko i fizičko zdravlje, ali i naš najveći organ - kožu.

Hana Helppikangas iz iskustva tijekom pandemije, u svakodnevnom radu kao specijalista dermatovenerolog, kaže za Fenu da su kod pacijenata najčešći problemi na koži lica perioralni (oko usta), dermatitis uglavnom od stalnog nošenja maski preko lica kao i akne bilo da se radi o novonastalim ili pogoršanju već nastalih.

- Povećan je i broj reakcija, koje su se manifestirale u vidu urtikarijalnog osipa. Povećan je broj oboljelih od herpes zostera s težom kliničkom slikom, posljedicom jakog pada imuniteta te jak svrbež kože tijela kao i izrazita suhoća kože. Iritacioni dermatitis šaka učestal je zbog česte upotrebe jakih dezinfekcijskih sredstava i upotrebe rukavica, opadanje kose kao i pojave sitnih točkastih krvarenja - purpure ili većih hematoma po koži - naglasila je.

Povećan broj karcinoma

Dijagnosticirala je kaže i povećan broj karcinoma kože - melanoma u ranom stadiju, pretpostavlja zbog duge pauze jer pacijenti nisu išli na redovne preglede.

- Koža je ogledno stanja unutrašnjosti organizma, u potpunosti. Tako mnoge promjene koje se jave na koži, dermatologa upućuju na otkrivanje mnogih internističkih dijagnoza na vrijeme, za koje pacijent i nije znao da ih ima - navodi.

Zabrinjavajućim smatra veliki broj pogrešno savjetovanih osoba za pravilnu njegu lica, kao i pogrešno rađenih tretmana lica.

- Svjedoci smo virtualnog svijeta u kojem živimo tijekom pandemije gdje su mnoge nestručne osobe „iskoristile“ da savjetuju o koži, daju preporuke za kreme pa čak i rade tretmane lica. Zato ako imate bilo kakve promjene na koži ili ne znate šta je korisno za zdravlje vašeg najvećeg organa obratite se isključivo profesionalnim osobama, za zdravlje vaše kože lica i tijela – dermatovenerologu. Brinite o svojoj koži, pravilno čišćenje i hidratacija su osnove svakodnevnog režima za njegu kože - istaknula je.

Helppikangas kaže da se, bilo da je riječ o trenutnom, akutnom stresu ili kontinuiranom/kroničnom stresu, posljedice možda već mogu primijetiti na kosi, noktima i koži.

- Kad smo pod stresom tijelo luči niz hemijskih supstanci kao što je hormon stresa-kortizol, koji djeluje upalno i iscrpljuje kožu u svim njezinim slojevima. Kad se radi o koži, moguće je primijetiti neke od simptoma. Postaje suha i dehidrirana, samim tim javlja se svrbež kože koji vremenom postaje sve intenzivniji i toliko smeta da se češanjem naprave ranice što doprinosi nemiru i lošem spavanju - istaknula je.

Stres oštećuje zaštitnu, površinsku barijeru kože koja, kako je kazala, više ne može funkcionalno zadržavati vlagu pa postaje suha, crvena, iritirana ili dehidrirana.

- Kortizol djeluje na prekomjerno lučenje sebuma što, u kombinaciji s oštećenom hidro-lipidnom barijerom, može rezultirati pojavom akni i pogoršanjem stanja kože. Tako su mnogi, koji prije nisu imali, dobili akne u doba pandemije. Onima koji su ih već imali, stanje kože se dodatno pogoršalo. Povećano lučenje sebuma na vlasištu izaziva (seboroični dermatitis) perut praćenu svrbežom, danas jedan od najčeščih dermatitisa kako kod žena tako i kod muškaraca - naglasila je.

Pogoršanje već postojećih problema

Doktorica Helppikangas dodaje da je, tijekom pandemije, došlo i do pogoršanja već postojećih kožnih problema bilo da se radi o psorijazi, rozaceji, različitim dermatitisima i osipima, kao i pojavi alergija i iritacija koje osobe nisu imale prije.

Hormoni stresa, kako je kazala, također podižu razinu šećera u krvi što dovodi do procesa glikolizacije a taj proces dodatno oštećuje elastin i kolagena vlakna zbog čega dolazi do preranog nastanka bora tj. starenja kože.

Podsjeća da COVID-19 zahvata ljude svih dobnih grupa, izaziva je virus SARS-CoV-2. Nova je to bolest koja se, kaže, još istražuje. Dermatolozi čine maksimalan napor da bi utvrdili na koji način i zašto virus stvara promjene na koži.

- U tom kontaktu sa, nama novim i nepoznatim, virusom nastaje također imunološka reakcija (tipa Id reakcije) sa stvaranjem imunih kompleksa te aktivacijom komplementa uz oslobađanje citokina čime se objašnjava mehanizam nastanka kožnih promjena. Virus izaziva i promjene na krvnim žilama, posebno kapilarama. Reakcije se zbivaju u cijelom organizmu, ali koža kao naš najveći i najvidljiviji organ, rano pokazuje znakove te bolesti te nas upozorava da napravimo testiranje - istaknula je.

Kako je kazala, postoji okvirno prihvaćena klasifikacija šest najčešćih promjena. Urticaria, urticarijalni osip (u narodu poznata kao koprivnjača) promjene na koži kao kad se ožarite koprivom. Sliveni osip, promjena na koži najsličnija osipu kod malih boginja, rubeole i drugih virusnih infekcija kože. Papulovezikulozni osip je tip kožnog osipa koji karakterišu sitni mehurići ispunjeni bistrim ili zamućenim sadržajem.

Promjene po tipu smrzotina, najkarakterističnija promjena u covid infekciji, najčešća je na prstima nogu, najviše podsjeća na smrzotinu. Livedo reticularis - tip promjene boje kože, sa pojavom promjena koje liče na mermerne šare, ljubičaste ili svijetloljubičaste boje. Purpurični “vasculitis” varijetet - vrsta osipa koji se nekad može napipati i pod prstima, tamnocrven, nekad ljubičast.

- Posebnu pažnju zaslužuje pojava 'covid prstiju’, to se smatra oštećenjem sitnih krvnih sudova virusom. Često se javi i difuzno ispadanje kose te upale očiju. Nekad je pojačano opadanje i/ili gubitak kose jedan od simptoma infekcije - naglasila je. Telogen effluvium (ćelavost telogenog tipa) se nekad viđa u fazi oporavka od infekcije ali se može opaziti i u drugim situacijama, kao i u situacijama stresa, bilo da je izazvan infektivnim agensom ili je u pitanju emotivni stres. 

Kod starijih osoba, sa težim slikama bolesti, često se vide potkožna sitna krvarenja (purpura). Uz to, Covid-19 izaziva promjene u sastavu krvi sa posljedičnim trombozama te pojavom krvnih ugrušaka.

Za irititativni kontaktni dermatitis (IKD) doktorica Helppikangas kaže da je upala kože koja nastaje nakon kontakta sa kožnim iritansima, a najčešće se pojavljuje na šakama i podlakticama te na koži lica kao perioralni dermatitis usljed stalnog nošenja maski. Kožni iritans je, pojašnjava, svaki čimbenik koji u dovoljnoj koncentraciji i korišten dovoljno dugo može izazvati iritaciju i oštećenja kože.

- Pandemija COVID-19 zasigurno je doprinijela povećanoj učestalosti, uslijed provedbe osnovnih zaštitnih mjera koje imaju iritativni učinak na kožu šaka a to su učestalo pranje ruku, korištenje antiseptika i dezinficijensa te češto i dugotrajno nošenje gumenih rukavica. Posebno izloženi riziku razvoja IKD na radnom mjestu (profesionalni IKD) su prvenstveno zdravstveni djelatnici, ostali radnici koji u svakodnevnom radu (zbog povećanog rizika zaraze COVID-19) imaju obavezu stalne upotrebe mjera prevencije (policija, vatrogasci, radnici u trgovini, prijevozu, uslužnim djelatnostima) - upozorila je specijalistica dermatovenerolog Hana Helppikangas.