Jeste li znali da disfunkcija štitnjače može biti povezana s osobnošću?

Iako se pretpostavlja da središnji živčani sustav igra središnju ulogu u formiranju osobnosti, sve više dokaza potvrđuje značajnu ulogu drugih tjelesnih sustava/organa u oblikovanju osobnosti.

Osobnost je skup karakteristika u razmišljanju, ponašanju, navikama i osjećajima po kojima se razlikujemo od drugih. Kognitivni procesi, genetski čimbenici i okolišni čimbenici uključeni su u formiranje osobnosti, piše Psychology Today.

Osjetilne percepcije omogućuju pojedincima da budu svjesni okoline i da s njom komuniciraju.

Na primjer, život u bučnim i napučenim gradovima povezan je s tjeskobom i ljutnjom, a ljudi koji žive u područjima s vrućim vremenom pate od kognitivnog umora i poremećaja.

Redovita tjelovježba i zdrava prehrana povezani su s poboljšanim ishodima mentalnog zdravlja, uključujući smanjenje simptoma depresije, tjeskobe i stresa, prenosi Ordinacija.hr.

Držanje tijela također može utjecati na osobnost. Na primjer, stajanje s podignutim rukama može dovesti do toga da se osjećate samopouzdanije i dominantnije od pogrbljenog položaja s prekriženim rukama, što rezultira osjećajem nemoći i nesigurnosti.

Naravno, postoji više primjera uloge tjelesne građe u spoznaji i osobnosti, ali uloga normalnih tjelesnih regulacijskih sustava, poput hormonalnih sustava, misterioznija je.

Hormoni su kemijski spojevi, poput kortizola, adrenalina i oksitocina, koje proizvode određena tkiva kako bi regulirala funkcije drugih tkiva. Hormonski sustavi igraju jedinstvenu ulogu u održavanju tjelesne homeostaze.

Fluktuacije u razinama hormona mogu utjecati na raspoloženje i ponašanje, pridonoseći individualnim razlikama u osobinama ličnosti kao što su agresivnost, društvenost i emocionalna stabilnost.

Na primjer, hormonalne promjene tijekom puberteta mogu dovesti do promjena u raspoloženju, formiranju identiteta i međuljudskih odnosa, utječući na razvoj osobnosti tijekom adolescencije.

Štitnjača, smještena ispred grla, proizvodi hormone koji kontroliraju tjelesni metabolizam i utječu na rast i potrošnju energije, između ostalog.

Hipotireoza je endokrini poremećaj karakteriziran neadekvatnom proizvodnjom hormona štitnjače. To se može dogoditi zbog različitih čimbenika kao što su nedostatak joda, autoimuni poremećaji ili urođeni defekti. Primarni simptomi uključuju umor, debljanje, suhu kožu, gubitak kose i depresiju.

Osobnost tipa D

Osobnost tipa D ili “uznemirena” osobnost, koja se često primjećuje kod starijih ljudi, obilježena je sklonošću osjećanju negativnih emocija poput tjeskobe, depresije i stresa te prikrivanju tih osjećaja u društvenim okruženjima.

Osobe s tipom D osobnosti mogu imati problema s izražavanjem svojih emocija i često se kloniti društvenih angažmana. Ovakav tip osobnosti povezan je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i iznenadne srčane smrti.

Nedavno istraživanje pokazalo je da tip D osobnosti češće prevladava u bolesnika s hipotireozom. istraživanje je koristilo dizajn presjeka, korištenjem internetske ankete za prikupljanje podataka od pacijenata s hipotireozom.

Prevalencija osobnosti tipa D bila je značajno veća među pacijentima s hipotireozom u usporedbi s općom populacijom (34,4 % naspram 15,4 %). Pacijenti s tipom D osobnosti imali su veću vjerojatnost da će doživjeti simptome depresije, anksioznosti i umora, koji su uobičajeni komorbiditeti hipotireoze.

Nalazi pokazuju da je vjerojatnije da će pacijenti s hipotireozom pokazivati osobine ličnosti tipa D, što može pridonijeti lošijim ishodima mentalnog zdravlja i povećanom opterećenju simptomima. Istraživanje naglašava važnost razmatranja čimbenika osobnosti u upravljanju i liječenju hipotireoze, osobito u bolesnika s komorbidnim mentalnim zdravstvenim stanjima.

Pročitajte još

Omiljena biljka naših baka snažan je saveznik štitnjače i odlična za želučane tegobe

Tjelesni sustavi igraju ključnu ulogu u oblikovanju osobnosti

Nalazi pokazuju da čimbenici izvan kognitivnih procesa utječu na razvoj osobnosti. Koncept utjelovljenja naglašava ulogu tijela u oblikovanju naše spoznaje i osobnosti. Tjelesna shema, podsvjesna razina tjelesne svijesti, utječe na to kako se povezujemo s okolinom.

Bio-psiho-socio-kulturni model osobnosti promatra pojedince kao kombinaciju bioloških, društvenih i kulturnih elemenata, naglašavajući međusobnu povezanost fizičkih, psiholoških i društvenih čimbenika u oblikovanju osobnosti.

Ukratko, tjelesni sustavi igraju ključnu ulogu u oblikovanju osobnosti utječući na naše subjektivno iskustvo, osjećaj sebe, emocionalni i senzualni razvoj i opću dobrobit. Međusobna povezanost tjelesnih, psiholoških i društvenih čimbenika ključna je za razumijevanje složene i višestruke prirode osobnosti.